Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KOTRULJEVIĆ, Benedikt (Cotrugli, Kotruljić; Benedetto, Benko), trgovac, diplomat i gospodarski pisac (Dubrovnik, o. 1416 — Aquila ili Napulj, 1469?). Pripadnik dubrovačke građanske obitelji Kotrulj, u vrelima i literaturi zabilježen i u oblicima Cotrugl, Cotruglio, Cotrulis, Cotrullo, Cotrulowich, de Cotrul, de Cotruglis te kao Beno, Benedictus. Osnovnu izobrazbu stekao u rodnom gradu, filozofiju studirao, kako je sam tvrdio, na nekom talijanskom sveučilištu; istraživači njegova života i djela navode da je bio i pravno školovan. Nakon očeve smrti 1436. napustio je studij te se vratio u Dubrovnik i posvetio trgovini. Kao trgovac i kreditor najprije je poslovao s bratom Mihočem i stričevima, a 1439. s bratom je osnovao trgovačko društvo. Od tada je putovao radi trgovačkih poslova (katkad i kao dubrovački izaslanik), od 1444. češće boravio u Barceloni, a potom postao izvoznikom vune iz Napulja i Foggie (od 1446), Katalonije (1452–53) i Barcelone (od 1454), ponajviše njome trgujući u Mlecima i Dubrovniku. U talijanskim gradovima otvarao je prodavaonice sukna, na trgovačkim putovanjima boravio i u dubrovačkom zaleđu (Hum, Bosna, Srbija, Bugarska), sjevernoj Africi te na Siciliji, u poslove uključio druge pripadnike obitelji, a među njegovim mnogobrojnim poslovnim partnerima isticalo se trgovačko društvo Francesca de Nerone iz Firence. God. 1448–53. povjerenik je za poslove Dubrovačke Republike u Napulju. Ondje se s obitelji nastanio 1453, a napuljski kraljevi imenovali su ga vitezom, sudcem, velikim sudcem, savjetnikom i povjerenikom. U listopadu 1452. preuzeo je tražbine Dubrovačke Republike od napuljskoga kralja, u svezi s gusarskim napadajem na neke Dubrovčane, obvezavši se na isplatu u roku pet godina. Poznanstvima i utjecajem utjerao je dugove, no nije ih isplaćivao Republici, što je dovelo do prijepora (od 1459. Senat ga je uzalud pozivao na saslušanje, a čini se da mu se prijetilo i progonstvom; nakon 1464. s rodnim gradom održavao skromne veze). God. 1458. imenovan je dubrovačkim konzulom za Napuljsko Kraljevstvo, te godine i napuljskim izaslanikom u Dubrovniku, 1462. u Bosni i 1466. na dvoru Matije Korvina. Bio je 1460 –68. upravitelj napuljske kraljevske kovnice i 1469. kovnice u Aquili. Znamenito svoje djelo o trgovini, Della mercatura et del mercante perfetto (Libro de l’arte dela mercatura), napisao je 1458. U njem je opisao dvostavno knjigovodstvo kao nuždan instrument za analizu trgovačkoga poslovanja, naglasio da bi dobar trgovac morao voditi tri knjige (podsjetnik, dnevnik, glavna knjiga) te donio više praktičnih i etičkih trgovačkih savjeta. Riječ je o najstarijem poznatom djelu o poduzetničkom umijeću te teoriji knjigovodstva i bilanciranja, u kojem je na osnovi iskustva vješto sažeo duh ekonomije svojega doba, postavši jednim od preteča današnje gospodarske misli. Sačuvano je u trima prijepisima iz XV. st., otkrivenima potkraj 1980-ih – najstariji iz 1475. u Nacionalnoj knjižnici Malte u Valletti, drugi iz 1485. i treći s kraja XV. st. u Firenci (Središnja nacionalna knjižnica, Knjižnica Marucelliana) – a zadugo je bilo poznato samo u nepotpunu izdanju F. Petrića iz 1573. Rukopis drugoga njegova djela, De navigatione (Sveučilište Yale, Knjižnica rijetkih knjiga i rukopisa Beinecke), nastao 1464, nije cjelovito sačuvan. Pretpostavlja se da je bio podijeljen u četiri knjige. U prvoj općenito raspravlja o vodama i morima te ih opisuje, u drugoj o vrstama plovila, s povijesnim pregledom od antike do suvremenoga doba, te izboru članova brodske posade, a u trećoj se uglavnom bavi vanjskim okolnostima plovidbe, vjetrovima, nebeskim znakovima i jedinicama za mjerenje vremena. Od četvrte knjige sačuvana su dva poglavlja s podrobnim opisom sredozemne obale i naznakama udaljenosti i položaja luka, od Gibraltara preko sjeverne Afrike, Bliskoga istoka, Crnoga, Egejskoga i Jonskoga mora do Jadrana. Kotruljeviću se pripisuju i izgubljeni rukopisi De uxore decenda te Della natura dei fiori. U Zagrebu mu je 2007. postavljen spomenik (raskrižje ulica Draškovićeve, kneza Mislava i kneza Borne), rad A. Despota, a 2008. Hrvatska narodna banka i Hrvatski novčarski zavod izdali su prigodni srebrnjak s njegovim likom, rad Damira Mataušića.

DJELA: Della mercatura et del mercante perfetto. In Vinegia, all’ Elefanta, 1573 (dva izd.; pretisak Zagreb 1975, Dubrovnik 1989. s hrv. prijevodom; franc. prijevod Traicté de la marchandise, et du parfaict marchand. Lyon, Les Héritiers de Didier, 1582; hrv. prijevodi Otrgovini i o savršenu trgovcu. Zagreb 1985, Knjiga o umijeću trgovanja. Zagreb 2005; poljski prijevod Księga o sztuce handlu. Kraków 2007); Brescia, apresso Comino Presegni, 16023; Venezia 1990 (Il libro dell’arte di mercatura). — De navigatione. U: Hrvatska književna baština, 2. Zagreb 2003, 11–129 (hrv. prijevod s tal. izvornikom O plovidbi. Zagreb 2005).
 
LIT.: F. M. Appendini: Notizie istorico-critiche sulle antichità, storia e letteratura de’ Ragusei, 2. Ragusa 1803, 98–100. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 91. — K. P. Kheil: Benedetto Cotrugli Raugeo (Dubrovčan). Příspěvek k dějinám účetnictví. V Praze 1906. — M. V. Vujić: Prvo naučno delo o trgovini Dubrovčanina Benka Kotruljića. Glas SKA (Beograd), 1909, 80, str. 25–123. — A. Bacotich: Benedetto Cotrugli da Ragusa, primo scrittore di scienze mercantili (1458). Archivio storico per la Dalmazia (Roma), 5(1930) IX/52, str. 182–190. — E. Sladović: Dubrovčan Benko Kotruljić, preteča privredne nauke o poduzeću. Alma mater Croatica, 4(1940–41) 2, str. 49–56. — M. Zebić: Život i rad Dubrovčanina Benka Kotruljića sa prevodom njegova spisa O trgovini i savršenom trgovcu. Titograd 1963. — M. Spremić: Presuda Benku Kotruljeviću. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1970, XI/1, str. 393–398. — Isti: Dubrovnik i Aragonci (1442–1495). Beograd 1971. — S. M. Crijević: Bibliotheca Ragusina, 1–4. Zagreb 1975–1980. — N. Fejić: Dubrovčanin Benko Kotruljević pred sudom kraljice Marije Aragonske u Barceloni. Istorijski časopis (Beograd), 29–30(1982–83) str. 77–84. — M. Luzzati: Cotrugli, Benedetto. U: Dizionario biografico degli Italiani, 30. Roma 1984, 446 –450. — A. Runjić: On Beno Kotruljević and His Work. Most, 1990, 1/2, str. 290–298. — T. Zanato: Sul testo della »Mercatura« di Benedetto Cotrugli. Studi veneziani, NS, 26(1993) str. 15–65. — M. Habek: Kotruljevićevo djelo u svjetskoj računovodstvenoj misli. Računovodstvo, revizija i financije, 4(1994) 11, str. I–XIV. — V. Stipetić: Beno Kotruljević prvi je upoznao svijet s dvostrukim računovodstvom. Iznenađujući novootkriveni rukopis Bene Kotruljevića. Ibid., 10, str. I–VIII. — Isti: Kotruljević preuzima primat u povijesti dvostrukog knjigovodstva. Ibid., 12, str. I–IX. — N. Grujić: Kuća »savršenog trgovca« po Benediktu Kotruljeviću. Dubrovnik, 6(1995) 4, str. 198–212. — Ž. Muljačić: Frane Petris kao izdavač traktata o trgovini Dubrovčanina Bene Kotruljevića (1573). Filozofska istraživanja, 15(1995) 1/2, str. 157–168. — Isti: Sličnosti i razlike Petrisova izdanja Kotruljevićeva traktata (Mleci, 1573, P) i najstarijeg dosad poznatog prijepisa (Napulj, 1475, R) izgubljenog autografa (1458). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 21(1995) 1/2, str. 57–65. — D. Novaković: Prvi hrvatski udžbenik plovidbe. Vjesnik, 56(1995) 17 044, str. 31. — V. Stipetić i I. Vajić: Beno Kotruljević i poduzetništvo na Jadranu u prvoj polovici XV. stoljeća. Financijska praksa, 19(1995) 3, str. 195–218. — Radovi o životu i djelu Benedikta Kotruljevića, 1–2. Zagreb 1996–1997. — V. Stipetić: Svjedočanstvo Filipa de Diversisa o dubrovačkom gospodarstvu u vrijeme Kotruljevićeve mladosti (1434. do 1440.). Računovodstvo, revizija i financije, 6(1996) 3, str. 657–668. — Isti: Kotruljevićevo istraživanje kamata u trgovačkom poslovanju XV. stoljeća. Ibid., 6, str. 1206–1212. — H. Momčinović: Trgovačka arbitraža u djelu Benedikta (Bene) Kotruljevića »O trgovini i savršenom trgovcu« iz 1458. godine. Pravo u gospodarstvu, 36(1997) 1, str. 189–196. — Đ. Jurić: Trgovina kao pokretačka snaga poduzetništva s motrišta Benedikta Kotruljevića. U: Hrvatska – pridružena članica Europske unije. Zagreb 2001, 347 –357. — V. Stipetić: Povijest hrvatske ekonomske misli (1298. –1847.). Zagreb 2001. — Lj. Schiffler: Vetera et nova. Hrvatska filozofija u europskom obzoru. Zagreb 2004.
 
Pejo Ćošković (2009)