Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOŠKOVIĆ-STULLI, Maja, proučavatelj usmene književnosti (Osijek, 9. XI 1922). Od 1923. živi u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i 1941. gimnaziju. Roditelji i sestra Magda stradali su kao žrtve ratnog terora. Za rata bila je u logorima i internaciji, a od rujna 1943. u partizanima. God. 1945. upisuje slavistiku na zagrebačkomu Filozofskom fakultetu; od 1946. do 1948. studira u Sovjetskom Savezu (Kazanj i Lenjingrad), a zatim u Beogradu, gdje je 1950. diplomirala. God. 1951. počinje raditi kao asistent u Jadranskom institutu JAZU u Zagrebu, a 1952. prelazi na mjesto asistenta za suvremenu književnost u Institutu za narodnu umjetnost, gdje je 1963–73. direktor, a zatim znanstveni savjetnik do umirovljenja 1979. Doktorirala je 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom Narodna predaja o vladarevoj tajni. Bila je član Međuakademijskog odbora za narodne umotvorine, član je osnivač društva International Society for Folk Narrative Research i počasni član Čehoslovačkoga etnografskog društva. Od 1980. član je suradnik JAZU. God. 1977. dobila je Republičku nagradu za znanstveni rad »Božidar Adžija«. — Člancima o književnosti javila se u Poletu 1940 (pseud. Sedmoškolka), potom u Književnim novinama (1950) i dr. Raspravama i stručnim radovima o usmenoj književnosti kao umjetnosti riječi i njezinu životnom kontekstu te odnosu usmene i pisane književnosti surađivala je u publikacijama: Republika (1951–53), Slovenski ernograf (1955–61), Fabula (Berlin 1958–60, 1963, 1966, 1979, 1980, 1985), Umjetnost riječi (1958, 1962, 1967–69, 1971, 1973, 1982–83), Český lid (Prag 1959), Narodna umjetnost (1962–75, 1978–84, 1986, 1987), Narodno stvaralaštvo – Folklor (1962, 1965, 1968–69), Zbornik za narodni život i običaje (1962, 1971), Deutsches Jahrbuch für Volkskunde (Berlin 1963–66), Journal of the Folklore Institute (Bloomington 1966), Radovi Zavoda za slavensku filologiju (1968), Croatica (1970, 1971), Forum (1970, 1976, 1980, 1982, 1988), Kaj (1971–72, 1974), Lidová tradice (Prag 1971), Anzeiger für slavische Philologie (Graz 1978/79), Enzyklopadie des Märchens (Berlin 1978, 1985), Artes populares (Budimpešta 1979), Jahrbuch für Volkskunde und Kulturgeschichte (Berlin 1980), Rad JAZU (1986), te u mnogim zbornicima. Bila je glavni urednik, potom član uredništva godišnjaka Narodna umjetnost, član uredništva međunarodnoga referativnog časopisa Demos (do 1968), a u uredništvu je međunarodnog časopisa Fabula. Skupljala je gradivo usmene književnosti po Hrvatskoj pa je u dokumentaciji Zavoda za istraživanje folklora (prije Institut za narodnu umjetnost) u Zagrebu pohranjeno 38 rukopisnih zbirki i 65 snimljenih magnetofonskih vrpci. Njezini zapisi narodnih pripovijedaka i pjesama nalaze se u mnogim zbirkama, a neke je znanstveno komentirala i priredila za tisak: Istarske narodne priče (Zagreb 1959), Petokraka zašto si crvena (Zagreb 1959), Drvo nasred svijeta (Zagreb 1961; do 1972. 7 izd.), Narodne pripovijetke (Zagreb 1963) i Narodne epske pjesme, 2. (Zagreb 1964) u: Pet stoljeća hrvatske književnosti, 26 i 25, Kroatische Volksmärchen (Düsseldorf—Köln 1975), Šingala-mingala (Zagreb 1983), Zakopano zlato (Pula—Opatija—Rovinj 1986), Što nikad nije bilo (Zagreb 1986), U kralja od Norina (Zagreb—Klek 1987). Zapisi su joj uvršteni i u inozemne zbirke Märchen der europäischen Völker (Schloss Bentlage bei Rheine 1956, 1961–62, 1964–65), a objavljeni su izbori i na japanskom te slovačkom.

DJELA: Narodna predaja o vladarevoj tajni. Zagreb 1967. — Usmena književnost. Zagreb 1971. — Usmena književnost kao umjetnost riječi. Zagreb 1975. — Usmena književnost (u: Povijest hrvatske književnosti, 1. Zagreb 1978, 7–353). — Usmena književnost nekad i danas. Beograd 1983. — Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti. Zagreb 1984.
 
LIT.: F. Harkort: Maja Bošković-Stulli, Istarske narodne priče. Fabula (Berlin), 3(1960) 3, str. 310–312. — G. Vidossi: Maja Bošković-Stulli, Istarske narodne priče. Lares (Firenze), 26(1960) 3/4, str. 188–189. — D. Klimová-Rychnová: Maja Bošković-Stulli, istarske narodne priče. Česky lid (Praha), 50(1963) 2, str. 123. — L. Kretzenbacher: Bošković-Stulli Maja, Narodne pripovijetke. Südost-Forschungen (München), 1964, 23, str. 408–409. — J. Krzyżanowski: Bošković-Stulli Maja, Narodne pripovijetke. Fabula, 8(1966) 3, str. 286–290. — U. Burkhart: Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja o vladarevoj tajni. Zeitschrift für Balkanologie (Wiesbaden—Berlin), 5(1967) 2, str. 226–227. — L. Kretzenbacher: Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja o vladarevoj tajni. Österreichische Zeitschrift für Volkskunde (Wien), NS 21(1967) 2, str. 158–160. — U. Zečević: Maja Bošković-Stulli, Narodna predaja o vladarevoj tajni. Narodna umjetnost, 5–6(1968) str. 633–634. — P. Arant: Narodna predaja o vladarevoj tajni, by Maja Bošković-Stulli. Journal of American Folklore, 83(1970) 327, str. 89–90. — Z. Dukat: Usmena književnost, izbor studija i ogleda. Umjetnost riječi, 15(1971) 3, str. 265–268. — A. Franić: Usmena književnost. Zadarska revija, 20(1971) 5, str. 376–378. — M. V. Stojanović: Usmena književnost, izbor studija i ogleda. Balcanica, 1972, 3, str. 590–591. — I. Mimica: Izbor radova o usmenoj književnusti. Mogućnosti, 20(1973) 1, str. 65–68. — V. Frolec: Soubor studii o ústni lidové slovesnosti. Narodopisne aktuality (Stražnice), 12(1975) 4, str. 291–292. — L. Kretzenbacher: Maja Bošković-Stulli, Kroatische Volksmarchen. Düsseldorf—Koln 1975. Österreichische Zeitschrift fur Volkskunde, NS 29(1975) 3, str. 303–305. — J. Jech: Kroatischc Volksmärchen. Traditiones, 4(1975) str. 332–334. — M. Lüthi: Vielfalt, Einsichten und Gleichnisse. Neu Zuricher Zeitung, 1976, 107, str. 59–60. — M. Kleut: Dve knjige Maje Bošković-Stulli. Zbornik za slavistiku, 1976, 10/11, str. 221–224. — S. Lo Nigro: Kroatische Volksmarchen, hrsg. von Maja Bošković-Stulli. Lares, 42(1976) 3/4, str. 491–494. — N. Ljubinković: Maja Bošković-Stulli. Usmena književnost kao umjetnost riječi. Književna istorija. 8(1976) 31, str. 446–451. — E. Smailbegović: Savremen pristup usmenoj književnosti. Godišnjak Instituta za jezik i književnost u Sarajevu, 5(1976) 5. str. 265–268. — Lj. Zuković: Novi prilog izučavanju naše usmene književnosti. Izraz, 20(1976) XXXIX/1. str. 156–165. — I. Frangeš: Maja Bošković-Stulli, Usmena književnost. Croatica, 9(1978) 11/12, str. 250–255. — J. Kekez: Preliminarnost kao korak naprijed. Ibid., str. 255–263. — M. Matičetov: Bošković-Stulli, Maja. Enzyklopädie des Märchens (Berlin—New York), 2(1978) 3/4, stupac 634–636. — J. Krzyžanowski: Skieze folklorystyezne, 2. Kraków 1980, 371–376. — I. Lozica: Usmena književnost Maje Bošković-Stulli. Gradina, 15(1980) 3. str. 226–229. — T. Perić-Polonijo: Povijest hrvatske književnosti, knj. 1. Narodna umjetnost, 17(1980) str. 349–354. — C. Vasilev: Bošković-Stulli M./Zečević D., Usmena i pučka književnost. Kritikon litterarum (Darmstadt), 9(1980) str. 62–65. — Maja Bošković-Stulli. Ljetopis JAZU. 1981, 84, 296–302. — L. Kretzenbacher: Maja Boškovrć-Stulli, Singala-mingala. Österreichische Zeitschrift für Volkskunde, NS 37(1983) 4, str. 277–278. — Z. Karanović: Maja Bošković-Stulli, Usmena književnost nekad i danas. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, 32(1984) 1. str. 145–147. — I. Lozica: Književno-teorijski pogledi Maje Bošković-Stulli. Umjetnost riječi, 28(1984) 4. str. 349–351. — M. Terseglav: Maja Bošković-Stulli, Usmena književnost nekad i danas. Traditiones, 13(1984) str. 226–231. — Z. Karanović: Značajno sagledavanje usmene poezije. Letopis Matice srpske, 161(1985) CDXXXV/6, str. 1008–1013. — M. Maglajlić: Temeljit istraživački zahvat. Godišnjak Instituta za književnost, 14(1985) str. 327–331. — V. Turčin i M. Pavlović: Bibliografija objavljenih folklorističkih i etnoloških radova suradnika Zavoda za istraživanje folklora (Bošković-Sulli Maja). Narodna umjetnost, 22(1985) str. 23–32. — T. Perić-Polonijo: Maja Bošković-Stulli, Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti. Narodna umjetnost, 23(1986) str. 148–152.
 
Josip Kekez (1989)