Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOŠNJAK, Branko, filozofski pisac (Stojčinovac kod Osijeka, 14. I 1923). Osnovnu i srednju školu završio u Osijeku. Diplomirao 1950. filozofiju, jugoslavenske književnosti i jezike, a kao dopunu studija grčki jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je doktorirao 1956. disertacijom Povijest filozofije kao nauka. Habilitirao se 1960. temom Logos i dijalektika. Studija o Heraklitu. Od 1960. docent, od 1963. izvanredni, od 1970. redoviti profesor pri Katedri za povijest filozofije istog fakulteta. Predavao na fakultetima i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu (Heidelberg, Erlangen, Salzburg, Köln, Dortmund, Ottawa), bio član redakcije časopisa Praxis (1964–74) i Upravnog odbora Korčulanske ljetne škole te predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva. Od 1985. izvanredni je član JAZU. — S marksističkih pozicija bavi se temeljnim filozofskim pitanjima, problemima povijesti filozofije, posebno grčkom i srednjovjekovnom, potom filozofijom religije, filozofskom propedeutikom i suvremenim filozofskim strujama. U knjigama i člancima sustavno, temeljito i kritički razmatra široku filozofsku tematiku – od predfilozofskog mišljenja do filozofije svojih suvremenika, od problema bitka i bića do pitanja smisla čovjeka i života. Objavljuje od 1950; najprije recenzije i rasprave u Izvoru (1950), Naprijedu (1950, 1952), Republici (1950), Pogledima (1953, 1954), Narodnom listu (1955), Jugoslavenskom časopisu za filozofiju i sociologiju (1956), potom cjelovite prikaze razvoja antičke i srednjovjekovne filozofije, kojima je osvijetlio i kritički vrednovao mnoge povijesno-filozofske probleme i dao zapažene priloge filozofskoj historiografiji. U povijesti filozofije iznalazi trajne sadržaje filozofskog mišljenja i poticaj za razgovor o filozofiji samoj te je ona uz filozofsku kritiku religije stalna tema Bošnjakova filozofiranja. U svojoj najdiskutiranijoj knjizi Filozofija i kršćanstvo. Racionalna kritika iracionalnog shvaćanja (1966), za koju je dobio Nagradu »Božidar Adžija«, osim temeljnog problema odnosa filozofije i religije obradio je odnos marksizma i religije, teoretski i praktični aspekt odnosa socijalizma i religije te odnos novije filozofije prema kršćanstvu. Tim se problemima bavi i u knjizi Grčka filozofska kritika Biblije te u raspravama tiskanim u Našim temama (1962, 1963, 1967), Praxisu (1964, 1967), u projektima Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (Porodica, crkva, religija, 1970; Fenomen ateizma i religije u uvjetima izgradnje socijalizma, 1973) i dr. Glavne pojmove filozofije, metodologiju filozofiranja, problem podjele filozofije i uvoda u filozofiju, odnos teorije i prakse, kritiku tradicionalizma i metafizičkog dogmatizma te temeljno pitanje što je filozofija, objasnio je u svojim propedeutičkim radovima iz 1977 (Filozofija. Uvod u filozofsko mišljenje i Rječnik i Sistematika filozofije). Važne rasprave o logosu i dijalektici, filozofiji egzistencije, pojmu »praxisa«, problemima povijesti, revolucije, slobode, istine, razvoja ideje humanizma, – Marxove misli, kritičkog mišljenja, pitanja izmjene svijeta i smisla čovjekova života te filozofije I. Kanta, G. W. F. Hegela, S. Kierkegaarda, F. Nietzschea, M. Heideggera, K. Jaspersa i E. Blocha objavio je u časopisima Praxis (1964–1974), Theoria (1974, 1976, 1978) i Filozofska istraživanja (1980, 1981, 1984–87) te knjigama Smisao filozofske egzistencije (1981) i Filozofija i povijest (1983). Svoje razumijevanje cjeline bitka B. gradi na temeljima Marxove filozofije koju tumači kao teoriju revolucije. Čovjeka smatra djelatnim bićem, stvaraocem sebe i svoje povijesti, koji svoje ljudske mogućnosti ostvaruje u sintezi teorije i prakse. Marxov pojam prakse postaje kriterijem pristupa cjelokupnoj filozofiji a filozofija sama otvorenim dijalogom.

DJELA: Grčka filozofija od prvih početaka do Aristotela i odabrani tekstovi filozofa. Zagreb 1956, 19782, 19823, 19834. — Filozofija od Aristotela do Renesanse i odabrani tekstovi filozofa. Zagreb 1957(1958!), 19782, 19823, 19834. — Povijest filozofije kao nauka. Zagreb 1958. — Logos i dijalektika. Studija o Heraklitu. Zagreb 1961. — Filozofija i kršćanstvo. Zagreb 1966, 19882. — Zum Sinn des Unglaubens (u: Marxistisches und christliches Weltverständnis. Bošnjak – Dantine – Calvez. Freiburg 1966, 9–64). — Hoffnung als Problem und Ideal – Legende und Wirklichkeit. Internationale Dialog Zeitschrift (Freiburg), 1968, 1, str. 57–67. — Marksist i kršćanin (suautor M. Škvorc). Zagreb 1969. — Grčka filozofska kritika Biblije. Zagreb 1971. — Betrachtungen über die Praxis (u: Jugoslawien denkt anders. Wien—Freiburg—Zürich 1971, 13–33). — Das Verhältnis von Christentum und Marxismus in Gegenwart und Zukunft (u: Der Mensch in der Gesellschaft von Morgen. Berlin 1972, 287–294). — Gott gewordener Mensch als Mensch gewordener Gott? (u: Deus et homo ad mentem I. Duns Scoti. Romae 1972, 379–387). — Was bedeutet das Dilemma: Jesus – Marx? (u: Marxisten und die Sache Jesus. München—Mainz 1974, 103–115). — Reflections on Religion (u: Religion and Atheism in the USSR and Eastern Europe. London 1975, 18–37). — Die Veränderungen in der marxistischen Auffassung und der Kritik der Religion (u: Transzendenz und Immanenz. Philosophie und Theologie in der veränderten Welt. Stuttgart—Berlin 1977, 487–501). — Filozofija. Uvod u filozofsko mišljenje i Rječnik. Zagreb 1977, 19854. — Sistematika filozofije. Zagreb 1977. — Smisao filozofske egzistencije. Zagreb 1981. — Was erwarten wir von der Philosophie (u: Überlieferung und Aufgabe. Festschrift für Erich Heintel zum 70. Geburtstag. Wien 1982, 227–237). — Filozofija i povijest. Zagreb 1983. — Dijalektika prosvjetiteljstva i ideja napretka. Filozofska istraživanja, 5(1985) 2, str. 215–222. — Fichteova polemika o ateizmu i dostojanstvo čovjeka. Godišnjak za povijest filozofije, 3(1985) 3, str. 22–37. — Razmatranje ideje humanizma. Filozofska istraživanja, 6(1986) 2, str. 465–469. — Ideja kozmosa. Ibid., 7(1987) 1, str. 5–12.
 
LIT.: D. Grlić: Grčka filozofija. Mogućnosti, 3(1956) 5, str. 386–387. — M. Životić: Grčka filozofija od prvih početaka do Aristotela. Naša stvarnost, 10(1956) 7/8, str. 139–140. — D. Grlić: Šta je povijest filozofije? Pregled, 10(1958) II/10, str. 261–267. — Isti: Uz nova izdanja »Filozofske hrestomatije«. Mogućnosti, 5(1958) 5, str. 401–406. — M. Životić: Povijest filozofije kao nauka. Filozofski pregled, 5(1958) 5, str. 148–151. — N. Kujundžić: Logos i dijalektika. Naše teme, 6(1962) 1, str. 146–149. — V. Premec: »Logos i dijalektika«. Polet, 10(1962) 2, str. 87–88. — A. Buha: »Filozofija i kršćanstvo«. Pregled, 18(1966) II/11–12, str. 570–575. — E. Ćimić: B. Bošnjak Filozofija i kršćanstvo. Socijalizam, 9(1966) 9, str. 1216–1222. — V. Premec: B. Bošnjak, Filozofija i kršćanstvo. Naše teme, 10(1966) 8, str. 1535–1542. — V. Pavičević: B. Bošnjak, Filozofija i kršćanstvo. Praxis – édition internationale 3(1967) 2, str. 292–295. — E. Ćimić, B. Bošnjak i M. Škvorc: Marksist, kršćanin. Sociologija, 11(1969) 2, 354–357. — N. Timčenko: B. Bošnjak Grčka filozofska kritika Biblije. Gledišta, 12(1971) 7/8, str. 1124–1127. — V. Simeunović: B. Bošnjak, Filozofija – uvod u filozofsko mišljenje. Pregled, 54(1974) 5, str. 558–560. — N. Timčenko: B. Bošnjak Filozofija. Kultura, 1974, 26, str. 224–228. — A. Buha: B. Bošnjak, Sistematika filozofije. Dijalog, 1979, 4, str. 237–255. — B. Zenić: Smisao filozofske egzistencije. Filozofska istraživanja, 1981, 4/5, str. 127–129. — L. Veljak: B. Bošnjak, Smisao filozofske egzistencije. Naše teme, 26(1982) 1/2, str. 226–229. — V. Žvan: B. Bošnjak, Smisao filozofske egzistencije. Gordogan, 5(1983) 13/14, str. 322–326. — D. Tödling: B. Bošnjak, Filozofija i povijest. Filozofska istraživanja, 4(1984) 1, str. 121–124.
 
Višnja Flego (1989)