Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOŠNJAK, Mladen, bibliotekar i publicist (Zagreb, 5. IX 1912 — Konstanz, 1. VII 1978). Diplomirao zemljopis i povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1937. Od 1937. do 1941. radi u Sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, 1941–45. ataše je u Ministarstvu vanjskih poslova NDH. Nakon izdržane višegodišnje zatvorske kazne zbog djelatnosti pod okupacijom kraće je vrijeme radio kao bibliotekar u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče, zatim je 1950–52. profesor Nadbiskupske gimnazije u Zagrebu, potom bibliotekar u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci te od 1954. u knjižnici Farmaceutskog, odn. Strojarskobrodograđevnog fakulteta. Bio je član redakcije i suradnik spomenice 75 godina farmaceutske nastave na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1957. te sekretar redakcije i tehnički urednik Bulletin scientifique. God. 1972. osuđen je zbog veze s emigracijom, no ilegalno napušta zemlju prije pravomoćnosti presude i zapošljava se kao bibliotekar Sveučilišne knjižnice u Konstanzu te djeluje u okviru hrvatske političke emigracije. — Prilozima s područja kazališne, književne i povijesne kritike te vlastitim književnim prilozima i temama iz antropogeografije, etnografije i bibliotekarstva surađivao u periodicima Bunjevačko kolo (1933–34), Hrvatska smotra (1934–36, 1943), Alma mater Croatica (1937/38–1940/41), Almanah hrvatskih sveučilištaraca (1938), Hrvatska revija (1942–44), Tatre i Velebit (1942–43), Hrvatska misao (1944), Nova Hrvatska (1944), Život za Hrvatsku (1945), Sto godina Nautičke škole u Dubrovniku (Dubrovnik 1952), Starine (1954), Republika (1955), Slovo (1957), Sveučilišni vjesnik (1957, 1960–61), Farmaceutski glasnik (1958, 1963–64). Među etnografskim radovima ističe se Tipovi kuća i seoskih naselja kod Hrvata i njihovih susjeda (Alma mater Croatica, 1938, 7–8) kao prva poznata i objavljena tipologija hrvatske tradicijske arhitekture. Pridonio je također proučavanju hrvatskih inkunabula, posebice Misala iz 1483, prve hrvatske tiskane knjige (Bulletin Zavoda za likovne umjetnosti JAZU, 1962–66; Bulletin scientifique, 1965; Jadranski zbornik, 1969; Beiträge zur Inkunabelkunde, Berlin 1969; Informatologia Yugoslavica, 1969).

DJELA: Razasuta zrna (Priče i crtice). Zagreb 1941. — Bibliografija kožarstva i gumarstva. Zagreb 1955. — Upute za popisivanje prinova, Pravila za katalogizaciju knjiga (suautori S. Leitner i M. Domazet). Zagreb 1957. — Abecedno kazalo Univerzalne decimalne klasifikacije. Zagreb 1960. — A Study of Slavic Incunabula. München 1968 (hrvatski prijevod: Slavenska inkunabulistika. Zagreb 1968).
 
LIT.: D. Ćepulić: Mladen Bošnjak, Razasuta zrna. Hrvatska smotra, 9(1941) 8, str. 442–443. — K.: Mladen Bošnjak: »Razasuta zrna« priče i crtice. Obitelj, 13(1941) 39/40, str. 343. — V. Kovačić (vk): Razasuta zrna Mladena Bošnjaka. Novi list, 1(1941) 88, str. 15. — H. Wolf (H. W.): Mladen Bošnjak, Razasuto zrnje. Hrvatski narod, 3(1941) 160, str. 7. — N. Žic: Naša najstarija knjiga. Glas Istre, 12(1955) 31, str. 4. — Isti: Potpunost prve hrvatske tiskane knjige. Riječka revija, 5(1956) 1/2, str. 73. — V. Putanec: Problem predsenjskih tiskara u Hrvatskoj. Jadranski zbornik, 4(1959–60) str. 52–96. — K. Marković: O tradicijskoj arhitekturi kao kulturnoj pojavi. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1983, 49, str. 355.
 
Mladen Švab (1989)