Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BOŽIĆ, Mirko, književnik (Sinj, 21. IX 1919). Osnovnu školu i gimnaziju (1930–38) završio u Sinju. Studirao pravo u Beogradu od 1938. i apsolvirao u Zagrebu 1941. Od 1941. do 1943. surađuje s NOP-om u Sinju, zatim prelazi na oslobođeni teritorij. U tijeku NOB-a vodio je kazališnu grupu Okružnoga NOO-a Split, a nakon oslobođenja referent je za kulturu pri Oblasnomu NOO-u u Splitu (1945–47), voditelj splitskog kazališta »Pionir« (1946/47) i pjevač u splitskoj Operi (1946–47). God. 1947. i 1948. glavni je tajnik Narodnog kazališta »Ivan Zajc« u Rijeci, 1948–52. član Agitpropa CK KPH, zatim direktor Drame HNK u Zagrebu (1952–54). Potom djeluje kao samostalni književnik u Zagrebu, uređujući časopise Kulturni radnik (1958), Literatura (1958), Književnik (1959–60) i tjednik Telegram (1960–65). Od 1965. do 1969. intendant je HNK u Zagrebu te je zaslužan za obnovu kazališne zgrade. Od 1967. do 1974. predsjednik je Kulturno-prosvjetnog vijeća Sabora SRH, član Predsjedništva CK SKH, potpredsjednik Sabora SRH (1970–74), član Predsjedništva SRH (1974–78), a od 1978. član CK SKJ. Bio je predsjednik Društva književnika Hrvatske 1956. i 1959/60. te Čakavskog sabora (1969–73). Redoviti je član JAZU (1975) i dopisni član SANU. Za književni rad dobio je Saveznu nagradu za književnost (1949), nagradu Društva književnika Hrvatske (1952), NIN-ovu (1955) i Goranovu nagradu (1976), Nagradu AVNOJ-a (1979) »Vladimir Nazor« (1986). U književnosti se javio kao srednjoškolac satiričnim dramskim pokušajima Napad iz vazduha i Moderni zvuci, koje je izvela sinjska diletantska družina. Potom je pisao aktovke i drame za kazališne grupe na oslobođenom teritoriju (Majka zaklinje, Špijun, Trojica). Prvi mu je tiskani rad novela Protivnica (Vjesnik, 1945). Za splitsko kazalište lutaka pisao je tekstove te adaptirao narodne pripovijetke. God. 1947. objavljena je drama Most (praizvedba u Belom Manastiru 1948), a zatim su izvedene drame Devet gomolja (Zagrebačko dramsko kazalište, 1949), Povlačenje (HNK, 1949), Skretnica (HNK, 1951), Ljuljačka u tužnoj vrbi (Zagrebačko dramsko kazalište,1956), Pravednik (HNK,1961; Graz, 1965). Prve su Božičeve drame tematski vezane uz ratne prilike Sinjsko-cetinske krajine te su ponekad i prigodnog obilježja, s istaknutim etičkim naukom. U ratnim dramama Povlačenje i Pravednik te poratnim malograđanskim tematskim ciklusom Ljuljačka u tužnoj vrbi i Svilene papuče B. prilazi složenijim dramaturškim zahvatima utemeljenima na etičkoj i psihološkoj motivici. Uz drame, pripovijetke i romane, radio-igre (Tko je koga vodio?, 1959; Bubnjevi, 1964), TV seriju (Čovik i po, 1974), filmski scenarij (Djevojka i hrast, 1955), objavljivao je eseje i kritičke članke o književnim, posebice kulturološkim problemima u socijalističkom društvu u publikacijama Vjesnik, Telegram, Forum, Naše teme, Kaj, Hvarska konferencija 1943–1973 (Split 1976), Dometi, Zadarska revija, Oko, Delo i dr. Božićeva proza prožeta je kritičkom spoznajom životnih pojava zavičajnog kruga. Bavi se iskazima prirode u elementarnom obliku: od borbe za samoodržanje do vrhunskog humanizma. Romanima Kurlani, Neisplakani, Tijela i duhovi književno oblikuje Trilogiju o Kurlanima s raznolikom motivikom (odnosi muškarca i žene, ljubavi i mržnje, mijene malog čovjeka u revoluciji). Služi se zavičajnim ikavsko-štokavskim idiomom prožetim gradskim jezikom, jezičnim novotvorinama i igrama riječi. Poglede na hrvatski književni jezik iznio je u knjizi Zapisi usputni. U novelama na satiričan način književno oblikuje neke društvene negativnosti poslijeratna vremena. B. je jedan od onih pisaca koji u tematiku NOB-a unose blagu humorističnu notu (Colonnello, Bomba). Djela su mu prevedena na albanski, bugarski, engleski, esperanto, finski, mađarski, makedonski, nizozemski, njemački, poljski, rumunjski, ruski, slovački, slovenski i talijanski jezik. Prema noveli Kipić I. Kuljerić skladao je operu Moć vrline (1977, libreto D. Miladinović). U Forumu je objavio Legendu o djevojci i hrastu (1969, 7/8), romane Colonnello (1975, 4/5), Bomba (1976, 7/8) te roman Tijela i duhovi (1980, 12). Drama Pravednik uvrštena je u knjigu Život pod reflektorima (Zagreb 1961) i nagrađena kao TV igra (Portorož 1974). Radio-drama Bubnjevi uvrštena je u Antologiju radio-drame (Zagreb 1966), odlomci romana Neisplakani u antologiju Novi hrvatski prozaici (Split 1969), a Djevojka i hrast u antologiju Suvremena hrvatska novela (Zagreb 1971). Dobio je nagrade za kratku priču Večernjeg lista (Znamenje, 1967; Sreća, 1978; Dim, 1980; Zid, 1987). Za roman Tijela i duhovi dobio je Nagradu grada Zagreba i Željezare »Sisak« (1982).

DJELA: Most. Zagreb 1947. — Devet gomolja. Zagreb 1949, Beograd 1950. — Povlačenje. Zagreb 1949, Beograd 1950, 1959. — Drame. Povlačenje. Most. Devet gomolja. Zagreb 1950. — Skretnica. Zagreb 1950. — Kurlani, gornji i donji. Zagreb 1952, 1954, 1969, 1974, 1975, 1980, Beograd 1958. — Novele. Zagreb 1953. — Neisplakani. Zagreb 1955, Sarajevo 1958, Beograd 1969. — Ljuljačka u tužnoj vrbi. Beograd 1957. — Svilene papuče. Zagreb 1959. — Drame. Povlačenje. Ljuljačka u tužnoj vrbi. Svilene papuče. Zagreb 1960. — Drame. Povlačenje. Ljuljačka u tužnoj vrbi. Pravednik. Zagreb 1968. — Odabrana djela Mirka Božića. Zagreb 1970. — Hrvatski književni jezik u svjetlu izmjena Ustava SR Hrvatske. Split 1973. — Svilene papuče. Djevojka i hrast. Beograd 1973. — Colonnello. Zagreb 1975. — Djevojka i hrast i druge priče. Zagreb 1975. — Zapisi usputni. Split 1975. — Bomba. Zagreb 1976. — Aktualni tokovi kulture i stvaralaštva u Hrvatskoj (suautori M. Bošnjak i D. Grubiša). Beograd 1979. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 147. Zagreb 1980. — Tijela i duhovi. Zagreb 1981. — Izabrana djela, 1–6. Zagreb 1986.
 
LIT.: D. Roksandić: Domaća premijera Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Izvor, 2(1949) 7/8, str. 506–508. — A. Stipčević: Mirko Božić, Povlačenje. Republika, 5(1949) 7/8, str. 626–629. — S. Novak: Lirski roman Mirka Božića. Krugovi, 1(1952) 7, str. 564–569. — P. Šegedin: Mirko Božić, Kurlani. Republika, 10(1954) 9, str. 725–729. — B. Milačić: Suze na kamenu (u: Suze i zvijezde. Zagreb 1956, 151–185). — Đ. Šnajder: Neisplakani Mirka Božića. Republika, 12(1956) 1, str. 12–13. — M. I. Bandić: Pripovetka u neskladnom ruhu romana. Književnost, 15(1960) XXX/1–2, str. 107–112. — D. Cvitan: Urbaniziranje tematike i stila. Književnik, 2(1960) 9, str. 92–100. — B. Hećimović: Na pozicijama pripovijesti i romana. Ibid., 10, str. 100. — M. Šicel: U traženju novih putova. Ibid., str. 5–20. — R. Tautović: Komika malograđanina i tragika čoveka. Savremenik, 7(1961) XIII/5, str. 560–565. — V. Zuppa: Suprotstavljen sukobu. Razlog, 1(1961) 1, str. 54–65. — M. Grgičević: Novi vidici. Telegram, 5(1964) 200, str. 8. — I. Bogner: Dvije vizije bola. Revija, 6(1966) 6, str. 70–80. — K. Pranjić: Ruralno i urbano u novijoj hrvatskoj prozi. Lica, 3(7)(1973) 3/4, str. 97–105. — M. Boglić: Čovjek i ljudi. Pravednik, tv drama Mirka Božića. Vjesnik, 35(1974) 9701, str. 7. — M. Selaković: Jalov i šugav život kurlanski. Republika, 30(1974) 10, str. 1069–1078. — V. Kalenić: Stilotvorni postupci u »Kurlanima« i »Neisplakanima« Mirka Božića. Zbornik Zagrebačke slavističke škole, 3(1975) 3, str. 155–161. — I. Smoljan: Priče o malim ljudima. Matica, 25(1975) 4, str. 30. — M. Šicel: Književno djelo Mirka Božića. Zbornik Zagrebačke slavističke škole, 3(1975) 3, str. 145–153. — M. Crnković: S ekrana u knjigu. Dometi, 9(1976) 1/2, str. 140–143. — A. Šojat: Aorist u romanima Mirka Božića. Jezik, 24(1976–77) 5, str. 158–159. — M. I. Bandić: Ironija i pošalica kao princip strukture. Književne novine, 29(1977) br. 542. — Z. Bogdan: Aorist u romanima Mirka Božića. Zagreb 1977. — M. Prelas: Putanje očovječenja. Mogućnosti, 24(1977) 4, str. 491–494. — M. Selaković: Mirko Božić (1919). Matica. Iseljenički kalendar, 1977, str. 260–263. — Ž. Stublija: Drame Mirka Božića. Forum, 16(1977) 9, str. 543–556. — I. Handžić: Novi roman Mirka Božića. Republika, 34(1978) 4, str. 427–428. — P. Selem: Kutija od vremena. Zagreb 1978, 243–246. — I. J. Bošković: Putovi očovječenja. Zadarska revija, 28(1979) 2/3, str. 205–215. — T. Sabljak: Književno djelo Mirka Božića. Izraz, 23(1979) XLVI/12, str. 454–461. — Š. Vučetić: Mirko Božič, Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 147. Zagreb 1980, 7–36. — B. Brlenić Vujić: Poetika kompozicije romana Kurlani Mirka Božića. Forum, 20(1981) 7/8, str. 298–314. — Ista: Tema revolucije u romanu Mirka Božića. Istra, 19(1981) 7/8, str. 26–45. — Ž. Ivanković: Roman-događaj. Odjek, 34(1981) 8, str. 20. — K. Nemec: Rat, sudbine, iskušenja. Istra, 19(1981) 3/4, str. 132–135. — M. Šicel: Kurlanska katarza u revoluciji. Ibid., 7/8, str. 20–25. — Š. Vučetić: Vječno obnavljanje života. Oko, 9(1981) 19. III. — Potpuniju lit. vidi: Bibliografski podaci o Mirku Božiću. Kronika Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU, 5(1979) 12/13, str. 13–56.
 
Miroslav Šicel (1989)