BRAJČIĆ, Rudolf

traži dalje ...

BRAJČIĆ, Rudolf, teološki pisac (Zenica, 12. IV 1918). Klasičnu gimnaziju polazio u Splitu i Travniku (1928–36). Stupio u Isusovački red u Zagrebu, gdje je pri Filozofskom institutu Družbe Isusove diplomirao filozofiju (1941), teologiju na Katoličkomu bogoslovnom fakultetu (1947) te doktorirao 1956. Od 1946. profesor je dogmatike u isusovačkomu Filozofsko-teološkom institutu u Zagrebu, kojemu je 1969–75. direktor. God. 1967. pokrenuo je časopis Gospino ognjište (od 1971. Obnovljeni život), kojemu je od 1976. odgovorni urednik. Glavni je urednik komentara dokumenata II vatikanskog sabora (dosad izišlo šest svezaka). Autor je knjiga, povijesno-teoloških studija, uvodnika i osvrta na novija teološka i filozofska strujanja te priloga o temama konkretne kršćanske egzistencije. Objavljuje u periodicima Život (1942), Croatia sacra (1943), Bogoslovska smotra (1963, 1966–67, 1969, 1981–82, 1984, 1987), Glasnik Srca Isusova i Marijina (1963–88), Crkva u svijetu (1966–68, 1972, 1985–86), Obnovljeni život (1971–88), Vrelo života (1975–87), Poljica (1978–87), Glas Koncila (1982–88), Marianum (Rim 1956, 1958), Ecclesiastica Xaveriana (Bogotá 1961), Divus Thomas (Piacenza 1964), Centrum Ignatianum spiritualitatis (Rim 1977), Katehetski tečaj u Splitu (Split 1965), Acta congressus Mariologici-Mariani internationalis (Rim 1972, 1981), U službi života (Zagreb 1973), Studia Vrhbosnensia 1 (Sarajevo 1986). Potpisivao se Benjamin Ivaničin i Fabijan Božiković. — B. nastoji voditi gradben dijalog i nove teološke pravce u svijetu približiti crkvenoj stvarnosti u Hrvata. Premda je u svom pristupu teološkoj problematici usmjeren tradicionalno – pa konceptualno i metodološki slijedi skolastičku misao – prvi uvodi u hrvatsku teološku literaturu načela tzv. kerigmatske teologije. Posebnu njegovu pozornost privukao je problem Kantovih sintetičkih sudova »a priori«, čemu je izvorno pristupio u djelu Opravdanje čistog uma. Redoviti je član Međunarodne papinske Marijanske akademije u Rimu.

DJELA: Utrum nomine »Pater Noster« secundum Sacram Scripturam prima tantum Persona an tota Trinitas intelligenda sit? Zagreb 1956. — Tko ako ne ja? Zagreb 1962. — Životvorna toplina kršćanskih misterija. Kerigmatički pogled na dogmu. Zagreb 1963. — Čovjek. Zagreb 1965. — Temelji Božje kuće u srcu. Zagreb 1965. — Bog. Zagreb 1966. — Troosobni Bog. Zagreb 1967. — Vidljivi i nevidljivi svijet. Zagreb 1969. — Temeljne misli o sakramentima. Zagreb 1970. — Bilješke o Euharistiji. Zagreb 1971. — Građa za traktat o milosti. Zagreb 1972. — Teologija o Bogu. Zagreb 1972. — Dogmatska konstitucija o Crkvi – Lumen gentium (sa suradnicima), 1–2. Zagreb 1976–1981. — Bit i suvremenost Crkve. Zagreb 1986. — Opravdanje čistog uma. Zagreb 1988.
 
LIT.: F. Perko: Dogmatska konstitucija o Crkvi. Bogoslovni vesnik, 41(1981) 1/2, str. 382–383. — I. Dugandžić: Dogmatska konstitucija o Crkvi. Nova et vetera, 33(1983) 1/2, str. 205–208. — Lj. Rupčić: Suvremena istina o Crkvi. Glas Koncila, 25(1986) 11. V, str. 4. — D. Šumundža: Bit i suvremenost Crkve. Crkva u svijetu, 21(1986) 4, str. 445–448. — D. Dimitrijević: Bit i suvremenost Crkve. Vesnik, 39(1987) 1, str. 9; 2, str. 11. — A. Škvorčević: Bit i suvremenost Crkve. Obnovljeni život, 43(1988) 2, str. 182–195.
 
Predrag Belić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRAJČIĆ, Rudolf. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2677>.