Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BRAJŠA, Stojan, pravnik i publicist (Pazin, 24. I 1888 — Gorizia. 12. IV 1989). Brat skladatelja Ćirila. Polazio je gimnaziju u Sušaku i Pazinu (maturirao 1907). Studirao je pravo u Zagrebu, Beču i Grazu te doktorirao u Zagrebu (1914) i Padovi (1920). Za studija pridružio se grupi mladih intelektualaca koji su djelovali u duhu klerikalnoga političkog pokreta u Istri (T. Peruško). Jedan je od osnivača i prvi predsjednik Hrvatskoga katoličkog akademskog društva »Dobrila« u Pazinu (1908–11). God. 1911. krčki biskup A. Mahnič povjerio mu je uređivanje glasila klerikalnoga političkog pokreta Pučki prijatelj (Krk–Pazin–Trst; nije se potpisivao). Bio je prislušnik u pokrajinskom sudu i tribunalu u Pazinu (1914–17) i odvjetnički pripravnik u Puli (1917–20). Nakon talijanske okupacijc Istre otvorio je odvjetničku kancelariju u Gorici, gdje je surađivao sa slovenskim kršćanskim socijalistima. God. 1921. i 1924. kandidirao se za talijanski parlament; 1924. izabran je za predsjednika obnovljenoga Političkog društva za Hrvate i Slovence u Istri, a 1931. mora emigrirati u Jugoslaviju. Bio je odvjetnik u Novom mestu (1931), Splitu (1931–41), potom do svršetka II svjetskog rata vijećnik Sudbenog stola u Zagrebu. God. 1945.vraća se u talijansku Goricu, gdje u slovenskoj srednjoj školi predaje latinski, grčki i engleski jezik. Potom u Trstu radi na Slovenskom radiju, a poslije kao pravnik i prevoditelj u pravnom odjelu Savezničke uprave. Poslije ponovno živi u talijanskoj Gorici. — Napisima iz područja filozofije, psihologije i sociologije javlja se oko 1909. u pazinskom listu Narodna prosvjeta; priloge iz područja pedagogije, muzikologije (istarske narodne pjesme), novije prošlosti Istre (vrijeme biskupa J. Dobrile) i dr. objavljivao je u Luči (1912–13, 1916–17), Mladiki (1922), Jadranskom almanahu (1923–24), Preporodu (1928–29), Novoj reviji (1932), Novom dobu (Split 1932). Potpisivao se i pseudonimom Filates. Pravne rasprave objavljivao je u zagrebačkomu pravničkom časopisu Mjesečnik (1936, 1942–45). Od 1922. tajnik je Tiskovnog društva za Istru. God. 1923. potpisivao se neko vrijeme s Ivanom Starim kao vlasnik novopokrenutog lista Istarska riječ, koji su nakon sporazuma o suradnji (potkraj 1922) neko vrijeme zajednički izdavali istarski Hrvati narodno-kršćanske i narodno-liberalne političke struje. Za I svjetskog rata uredio je s Josipom Baćićem zbornik Hrvatska škola (Ljubljana 1916). Izdao je više pravničkih djela te udžbenik s područja filozofije.

DJELA: Pravna čitanka, 1–2. Gorica 1926–1927. — Zgodovina filozofije za višjo gimnazijo, 1. Filozofija v starem in srednjem veku (suautor B. Tomažič). Trst 1957. — Sveti zakon. Gorica 1967. — Oporoka, menica, ček, zemljiška knjiga. Gorica 1972.
 
LIT.: Dr. Stojan Brajša. Pučki prijatelj, 25(1924) 10. str. 2. — T. Peruško: Dva istarska časopisa. Jadranski zbornik, 2(1957) str. 150, 158, 166. — P. Strčić: Novinstvo Hrvata u Istri do 1947. godine. Istarski mozaik, 6(1968) 4, str. 215, 218. — A. Iveša: Tršćanska hrvatska štampa između dva rata. Pazinski memorijal, 1970, I, str. 152, 157. — B. Milanović: Tršćanska hrvatska štampa između dva rata s osvrtom na Istru. Ibid., str. 133, 136, 138. — Isti: Hrvatski narodni preporod u Istri, 2. Pazin 1973, 377, 392, 394, 509, 512, 515, 517, 528, 572. — A. Hek: 100 raznolikih i plodnih godina. Uz 100. obljetnicu života dr. Stojana Brajša. Ladonja, 8(1988) 1(57), str. 9–10. — H.: Dovršen plodan život – umro dr. Stojan Brajša. Ladonja. 9(l989) 3(69) str. 5.
 
Ivan Filipović (1989)