BRANDT, Miroslav

traži dalje ...

BRANDT, Miroslav, povjesničar (Cerić kod Vinkovaca, 2. III 1914). Maturirao 1932, u zagrebačkoj realnoj gimnaziji, apsolvirao medicinu, a diplomirao povijest, zemljopis i latinski na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1948. Doktorirao 1954. tezom Razvoj privrednih i društvenih odnosa u Splitu do kraja XIV st., habilitirao se 1958. Arhivistiku i institucije feudalnog društva specijalizirao u Archives Nationales i College de France u Parizu. U Zagrebu radio kao bibliotekar Sveučilišne knjižnice (1946), kustos Povijesnog muzeja (1946/47), suradnik u Arhivu JAZU (1947–49), asistent Historijskog instituta JAZU (1949–52) te na Filozofskom fakultetu kao asistent (1952), docent (1957), izvanredni (1964) i redoviti (1970–84) profesor. Uz redovite kolegije o evropskoj i prednjoazijskoj srednjovjekovnoj povijesti predavao kolegije o supsaharskim i pretkolumbovskim civilizacijama te o srednjovjekovnoj povijesti Indije, Kine i Japana. Usporedo bio nastavnik na Filozofskom fakultetu u Zadru, Pedagoškom fakultetu u Osijeku i na postdiplomskim studijima u Zagrebu i Dubrovniku. Također bio tajnik Povijesnog društva Hrvatske, član uredništva Historijskog zbornika, (1948–51), urednik povijesnih izdanja izdavačkog poduzeća »Naprijed«, potpredsjednik Matice hrvatske (1959–71), prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, član Savjeta za znanstveni rad SRH i Arhivskog savjeta SFRJ. Kao povjesničar posebice se bavio socijalno-ekonomskim razvojem srednjovjekovnih komuna u Dalmaciji (Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik), komparativnom povijesti religija u srednjem vijeku (viklifizam, dualističke hereze i dualizam kao etapa u filozofskom objašnjavanju svijeta, islam, religijski sustavi pretkolumbijskih civilizacija Srednje Amerike, supsaharskih civilizacija i ugrofinskih plemena) te transformacijom kasnoantičkog socijalno-ekonomskog ustrojstva u feudalni klasni poredak i smjenom feudalnih institucija odnosima ranog kapitalizma. Pisao je u časopisima u zemlji i inozemstvu: Historijski zbornik (1948), Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1955), The Slavonic Review (London 1957), Internationales Jahrbuch für Geschichtsunterricht (Braunschweig 1963/64), Zadarska revija (1967), Nastava povijesti (1970), Kairos (Salzburg 1979) i Dometi (1982). B. je također pisao eseje o M. Proustu, R. Martin du Gardu, M. Blochu te prevodio beletristička i povijesna djela s francuskog i njemačkog jezika (L. Aragon, M. Proust, R. Martin du Gard, K. Yacine, P. Marivaux, H. Bazin, J. Kulischer, H. Pirenne, M. Bloch, G. Bazin, A. Maurois i zajedničko djelo V. Jelisejeva, J. Naudoua, G. Wieta i Ph. Wolffa; kao urednik edicija inicirao je i priredio za objavljivanje djela o povijesti Engleske, Italije, Amerike i srednjovjekovne Rusije (G. M. Trevelyan, G. Luzzato, A. Maurois, B. D. Grekov), gospodarskoj povijesti Evrope u srednjem vijeku (J. Kulischer), te UNESCO-vu Historiju čovječanstva u 20 knjiga (Zagreb 1966–76).

DJELA: Jedna epizoda u borbi oko uvođenja papinske desetine u Dalmaciji. Historijski zbornik, 7(1954) str. 143–166. — Razvoj splitske srednjovjekovne komune od VII–XIV st. Zagreb 1954. — Wyclifova hereza i socijalni pokreti u Splitu krajem XIV st. Zagreb 1955. — Susret viklifizma s bogumilstvom u Srijemu. Starohrvatska prosvjeta, S III, 5(1956) str. 33–64. — Poslanstvo evropskih Vandala kralju Gajzerihu i pitanje slavenske ekspanzije u srednjem vijeku. Radovi Filozofskog fakulteta. Odsjek za povijest, 1962, 4, str. 5–22. — Ruske zemlje od sredine XII. st. do Ivana Groznog (u: Povijest Rusije u srednjem vijeku. Zagreb 1962, 503–667). — Utjecaj patristike u ranom bogumilstvu i islamu. Rad JAZU, 1962, 330, str. 57–84. — Društvene nauke u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda. Kolo, 4(124)(1966) 8/10, str. 375–391. — Dualističko-gnostička religija Tolteka. Radovi Filozofskog fakulteta. Odsjek za povijest, 1969–70, 7/8, str. 5–18. — Dubrovnik i heretička Bosna u prvoj polovini XIII st. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 12(1970) str. 27–57. — Dualistička zamisao o otkupu Đavoljeg prava na čovjeka u novozavjetnim tekstovima i patristici. Hrvatski znanstveni zbornik, 1(1971) str. 191–230. — Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, 1. Zagreb 1980. — Povijest Rusije u Srednjem vijeku. Zagreb 1981. — Dualističke dileme na rusko-finskom dodirnom području u XI st. Radovi. Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, 1981, 14, str. 1–14. — Tri starozavjetne teme. Ibid., 1986, 19, str. 5–48. — Gnostički odnos prema dualizmu. Radovi. Zavod za hrvatsku povijest, 1987, 20, str. 5–42.
 
LIT.: J. Šidak: Hrvatska historiografija 1955–65 (I. dio). Historijski zbornik, 18(1965) str. 17. — Isti: Studije o »Crkvi bosanskoj« i bogumilstvu. Zagreb 1975. — N. Budak: Miroslav Brandt Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka. Historijski zbornik, 35(1982) str. 308–312. — V. N. Miščević: (Intervju u povodu knjige »Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka«). Dometi, 15(1982) str. 75–80. — M. Brandt: Kako se kod nas pišu prikazi knjiga. Radovi. Institut za hrvatsku povijest Sveučilišta u Zagrebu, 1983, 16, str. 343–349.
 
Redakcija (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRANDT, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2702>.