GRŠKOVIĆ, Niko
traži dalje ...GRŠKOVIĆ, Niko, novinar i političar (Vrbnik, 15. XI. 1863 — New York, 21. III. 1949). U Senju završio gimnaziju 1883, bogosloviju 1887. Te godine kapelan je u Ogulinu i Kraljevici, 1888. u Fužinama te 1889. u Bakru, gdje je početkom šk. g. vjeroučitelj u Kraljevskoj nautičkoj školi i u svim gradskim učionicama, zatim je 1893. kapelan u Delnicama i kateheta u Gospiću, pa kapelan u Perušiću. God. 1894. administrator je u Kaluđerovcu, 1896. u Boričevcu, 1897. u Kostreni, 1898. u Gerovu i 1900. u Hribu, a 1901. zbog političkih sukoba sa svjetovnim i crkvenim vlastima iselio se u Chicago. Politikom i novinarstvom počeo se baviti u Starčevićevoj Stranci prava te je neko vrijeme uređivao stranački dnevnik Hrvat, a 1895–96. bio je fiktivni vlasnik i izdavač gospićkoga pravaškog polumjesečnika Hrvat. U Chicagu je odmah postao član Hrvatske narodne zajednice, osnovao hrvatske katoličke župe u Chicagu i Clevelandu, pokrenuo gradnju tamošnjih hrvatskih crkava, kupio od N. Polića list Chicago-Sloboda i izdavao ga u Chicagu do 1902. i Clevelandu do 1904. pod imenom Hrvatska sloboda. U New Yorku je jedini izdavao hrvatski dnevnik u SAD Hrvatski svijet (od 1917. Jugoslavenski svijet, a od 1921. Svijet), kojemu je bio urednikom, a jedno vrijeme i vlasnikom, sve do svog povlačenja iz javnog života 1938. Izabran je 1909. za potpredsjednika Hrvatske narodne zajednice i za prvog urednika njezina službenoga glasila Zajedničar (1909–1912). Među iseljenicima ističe se borbom protiv Austro-Ugarske i zalaganjem za ujedinjenje južnoslavenskih naroda. Javno ustaje 1911. protiv nastojanja američkih vlasti da se Slaveni iz Austro-Ugarske izjašnjavaju ili kao Austrijanci ili kao Mađari i raskrinkava mađarsku akciju u SAD da predstavi Austro-Ugarsku kao demokratsku državu. God. 1912. osniva Hrvatski savez i, osim u početku, ostaje mu do kraja predsjednikom. Zadaća saveza i njegova glasila Hrvatski svijet bila je jačanje protuaustrijskog stava među hrvatskim iseljenicima. Postaje 1915. članom Jugoslavenskog odbora u Londonu. S A. Biankinijem i M. Pupinom organizira Prvi jugoslavenski narodni sabor (Chicago 1915), kojemu i predsjeda, kao i drugom saboru (Pittsburgh 1916), na kojem je izabran za člana Izvršnog odbora Jugoslavenskoga narodnog vijeća. Da bi 1918. preuzeo vođenje Jugoslavenske kancelarije u Washingtonu, napušta svećeničko zvanje i potpuno se posvećuje političkom radu i novinarstvu. Zalagao se da buduće uređenje Jugoslavije odredi ustavotvorna skupština, a po uvjerenju je bio republikanac i federalist te izražavao rezerve prema Krfskoj deklaraciji. Razočaran pobjedom velikosrpskih ideja u stvaranju nove države, prelazi u trajnu opoziciju prema Jugoslaviji i njezinim režimima. Svoja gledišta iznosi u Svijetu, kojemu je zbog toga zabranjeno raspačavanje u Jugoslaviji. Težište svog djelovanja G. između dvaju ratova stavlja na unapređenje društvenog i gospodarskog položaja hrvatskih iseljenika u SAD, što ga zbližuje s radničkim i socijalističkim pokretom. Zbog toga je izložen napadima konzervativnog dijela Narodne hrvatske zajednice (od 1926. Hrvatska bratska zajednica) i prisiljen na mnoge novinske polemike. G. je jedan od najvećih ljudi hrvatskog iseljeništva. Razumio je bitna pitanja njegove egzistencije, umio kontaktirati s ljudima i izraziti njihove želje i potrebe, bio je vrstan govornik i polemičar, cijenjen i od svojih protivnika. Pišući 25 godina danomice članke u Svijetu o ljudima i događajima koji su zasijecali u svakidašnji život hrvatskih iseljenika, stekao je neprolazne zasluge u oblikovanju njihove svijesti i njihova društvenog i političkog angažiranja.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
GRŠKOVIĆ, Niko. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/28>.