BRIHTA, Ivan

BRIHTA, Ivan, kemičar i pronalazač (Osijek, 14. IV 1903 — Zagreb, 29. XI 1960). Klasičnu gimnaziju završio u Slavonskoj Požegi, diplomirao kemiju u Češkoj visokoj školi u Pragu 1925. Nakon kraćeg studija u Francuskoj, radio kod privatnog industrijalca u Zagrebu, a 1933–41. u Tvornici grafičkih boja »Chromos« u Samoboru te u Tvornici boja i lakova »Moster« d.d. God. 1941. otpušten je zbog židovskog podrijetla te se sklanja u Ljubljanu, odakle ga talijanske vlasti interniraju u Kalabriju. Od 1943. djeluje pri Štabu NOV-a u Bariju te u ZAVNOH-u u Šibeniku, a nakon rata postaje načelnik u Ministarstvu industrije i rudarstva NRH. Od 1946. voditelj je Laboratorija za organsku sintezu Instituta za industrijska istraživanja NRH i honorarni nastavnik Tehničkog fakulteta u Zagrebu, gdje vodi kolegije tehnička kataliza i tehnologija katalitičkih procesa. Za potrebe nastave izdao je udžbenik Kataliza u kemijskoj industriji. God. 1958. doktorirao tezom s područja termodinamike. Mjesec dana pred smrt izabran je za redovitog profesora Tehničkog fakulteta u Skoplju. — B. se među prvima u nas bavio industrijskim istraživanjima na području organske sinteze, termodinamike i tehničke katalize te objavio znanstvene radove o praktičnoj primjeni termodinamike (Arhiv za kemiju, 1929, 1938; Tehnički list, 1940). Oko 1940. uspješno je sintetizirao prvu umjetnu smolu u našoj zemlji izradivši fenoplast topljiv u kolofoniju; tako modificiran kolofonij esterificirao je monogliceridima. Utemeljio je industriju umjetnih smola i plastičnih masa u našoj zemlji (Arhiv za kemiju, 1951) iz koje se poslije razvila industrija presmasa i sintetskih ljepila. Istražio je također mogućnosti sinteze omekšivača i poluprerađevina za polivinilklorid koristeći se domaćim sirovinama (Kemija u industriji, 1952–55; Croatica chemica acta, 1956. i nekoliko patenata 1953/54). Osim toga, patentirao je postupak štavljenja kože furfurilnim alkoholom (1953). Druga skupina njegovih radova obuhvaća kinetiku katalitičkih reakcija i određivanje aktiviteta metalnih katalizatora (Arhiv za kemiju, 1947, 1952, 1954; Hemijski pregled, 1955; Croatica chemica acta, 1956–57, 1959; Kemija u industriji, 1957). Dio svojih istraživanja sa suradnicima posvetio je i problemima hidrogenacije (Arhiv za kemiju, 1953; Kemija u industriji, 1953, 1957; Croatica chemica acta, 1956, 1959). Objavio je dvije knjige u kojima popularizira znanost.