Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BRKANOVIĆ, Željko, skladatelj i dirigent (Zagreb, 20. XII 1937). Sin skladatelja Ivana Brkanovića. Gimnaziju završio 1956. u Zagrebu. Usporedo je učio klavir u Gradskoj muzičkoj školi 1946–54. i Državnoj muzičkoj školi 1954–57, zatim studirao 1957–62. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod S. Stančića te diplomirao 1962. Studij kompozicije započeo kod svog oca, a završio na Fakultetu za muzičku umjetnost u Skoplju kod T. Proševa 1976–79. Polazio je i tečajeve dirigiranja na akademiji Chigiana u Sieni 1965. kod H. Scherchena i B. Riguccija. Karijeru započeo kao dirigent splitske Opere 1964–66, potom je korepetitor i dirigent Opere u Zagrebu 1966–69, te od 1969. muzički urednik i producent RTV Zagreb. Uz to djeluje kao pedagog, od 1968. asistent na Muzičkoj akademiji, 1975–76. nastavnik komorne muzike na Funkcionalnoj muzičkoj školi, 1980–88. profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u Titogradu te usporedo od 1984. docent za teoretske predmete na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. — Kao dirigent najviše priznanja stekao je izvedbama u nas manje poznatih komornih opera suvremenih autora E. Křeneka (Cijena povjerenja, jugoslavenska praizvedba, 1966), H. Sutermeistera (Max i Moritz, jugoslavenska praizvedba, 1966), B. Blachera (Apstraktna opera br. 1, jugoslavenska praizvedba, 1968), B. Brittena (Mali dimnjačar), G. C. Menottija (Konzul) i drugih. Posebnu je pažnju pobudio suvremenom praizvedbom, 1979, novootkrivene Mise br. 2 kotorskog skladatelja Jerolima Fiorellija, koju je pronašao i za tu prigodu obradio. — Vlastite skladbe većinom temelji na naslijeđenim, klasičnim oblicima, koje preobražava, obrađujući ih suvremenim tehnikama i izražajnim sredstvima (aleatorika, elektronski zvuci, mikrotonalnost). Osobitu sklonost očituje prema arhaičnim elementima i mitskim sadržajima (Nomos, Karijatide) te prema djetinjem izrazu (Šest lekcija), a ponekad se nadahnjuje i folklornim motivima (Sedam pjesama Hrvata iz Hercegszanta, Bokeljski scherzo). Mjestimice se služi brojnim udaraljkama da bi istaknuo ritmičku komponentu skladbe. U traganju za novim zvukovnim senzibilitetom u svoju glazbu unosi novoromantičku izražajnost. Djela mu se izvode i u inozemstvu (u Bruxellesu, Londonu, Beču, Stockholmu, SAD i dr.). Za Koncert za klavir i orkestar dobio je Vjesnikovu nagradu »Josip Slavenski« 1983. Povremeno objavljuje osvrte i komentare domaćih kompozicija u Vjesniku (1978, 3. VIII), Zvuku (1980, 3) i na III programu Radio-Zagreba (1979–81. i od 1988).

DJELA (praizvedbe i tisak): I Gudački kvartet. Zagreb 1975. — Uspavanka za poginule za zbor. Zagreb 1975. — Divertimento za gudače. Opatija 1977. — Snočka kesno, solo-popijevka. Radio-Zagreb (snimka) 1977. — Zapis svjetla, kantata. Radio-Zagreb 1977. — Equfer za pantomimičara, magnetofonsku vrpcu i ansambl novog zvuka. Zagreb 1978. — Karijatide za glas triplex i simfonijski orkestar. Ohrid 1978. — Quasi sonet za zbor. Dubrovnik 1978. — Šest lekcija (VAR-VARIA) za pantomimičara, magnetofonsku vrpcu i ansambl novog zvuka. Opatija 1978. — Tonalna sonata za klavir. Opatija 1978. — Ugođaji za dvoje za engleski rog i harfu. Opatija 1978. — Kolaž br. 2 za električni kontrabas i klavir. Zagreb 1979. — Recitativ arija i ... za violončelo i klavir. Opatija 1980. — Koncert za klavir i orkestar. Zagreb 1982. — Trijanina proljeća za duhački trio i udaraljke. Zagreb 1982; tiskano Zagreb 1983. — Domovinska pjesma za ženski zbor, orgulje i udaraljke. Zadar 1983. — Nomos, simfonijska pjesma. Radio-Zagreb (snimka) 1983. — Koncert za violinu i orkestar. Zagreb 1984. — Sonetne minijature za klavir. Zagreb 1985; tiskano Zagreb 1987. — Bokeljski scherzo za ženski zbor i klavir. Kotor 1986. — Ricercari za 2 violončela i orkestar. Zagreb 1986. — Vocatio za fagot, flautu i klavir. Stuttgart 1987. — Introdukcija i Allegro za kontrabas i klavir. Michigan (SAD) 1988. — Klavirski trio. Radio-Zagreb 1988.
 
LIT.: M. MA.: Željko Brkanović u Italiji. Vjesnik, 26 1965) 6. X, str. 6. — V. Mirković (V. M.): Dirigentski debi Željka Brkanovića u Splitu. Slobodna Dalmacija, 21(1965) 24. IV, str. 5. — M. Firfov: Blagorodna misija vo sovremenoto muzičko tvoreštvo. Nova Makedonija, 34(1978) 30. VII, str. 10. — A. Kotevska: Trajna složenost i nova jednostavnost. Politika, 75(1978) 18. XI, str. 15. — J. Martinčević-Lipovčan: Antologija vrhunskih djela. Vjesnik, 40(1979) 14. XII, str. 6. — Ista: Osebujna interpretacija. Ibid., 41(1980) 26. IV, str. 9. — M. Božić: Sonet 20, stoljeća. Od-do, 1984, 1. X, str. 2.
 
Ivona Ajanović (1989)