BRLIĆ, Ivan

traži dalje ...

BRLIĆ, Ivan, pravnik, publicist i književnik (Zagreb, 28. IX 1894 — Brežice, 26. IV 1977). Sin Vatroslava Brlića i Ivane Brlić-Mažuranić. Osnovnu školu polazio u Slavonskom Brodu, a klasičnu gimnaziju u Zagrebu (1906–13). iz koje je 1912. bio isključeti zbog sudjelovanja u đačkom štrajku. Počinje studij prava u Berlinu 1913, a već iduću školsku godinu nastavlja u Zagrebu. Od 1916. do kraja rata nalazi se na talijanskoj fronti, a poslije rata u Zagrebu nastavlja studij, koji 1920. završava u zvanju doktora prava. Bio je odvjetnički pripravnik u Osijeku te odvjetnik u Brodu i od 1923. dvadesetak godina u Zagrebu. Od početka rata više boravi u Jesenicama na Dolenjskom baveći se i poljodjelskim gospodarstvom. U časopisu Liga naroda, kome je i odgovorni urednik, redovito 1929–32. izvješćuje iz Ženeve o radu organa Lige naroda, pišući i o drugim međunarodnim organizacijama i skupovima održavanim u drugim evropskim centrima. Pravne priloge, političke uvodnike, članke, rasprave i eseje, članke o zadrugarstvu, nebeskim tijelima i svemiru, kulturnim i povijesnim događajima u Zagrebu te članovima obitelji Brlić i Mažuranić, zatim kazališne kritike i prikaze domaćih i stranih pisaca objavljivao je dugi niz godina i prije i poslije rata u periodicima Mjesečnik, Novosti (Zagreb), Liga naroda, Nova Evropa, Jutarnji list, Obzor, Zadrugar, kalendar (Zagreb), Hrvatski zadrugar, Književni tjednik, Liječnički vjesnik i dr. Često se potpisivao inicijalima I. B. i Dr. I. B. Pisao je o Brlićima enciklopedijske biografije u Hrvatskoj enciklopediji i Leksikonu pisaca Jugoslavije, a o Mažuranićima u znanstvenim časopisima, objavljujući i građu o nekima od njih, a o Matiji i Franu i kritičku biografiju, te Franovu književnu ostavštinu, zatim bibliografiju izvornika i prijevoda Smrti Smail-age Čengića I. Mažuranića (Zašto je Antun Mažuranić otklonio članstvo u Jugoslavenskoj akademiji, O braći Mažuranićima, Matiji i Ivanu, Građa za povijest književnosti hrvatske, 1962, 28; 1953, 24; Dokumenti o životu i ličnosti Vladimira Frana Mažuranića, Rad JAZU, 1965, 341). U Republici (Zagrcb 1965, 2–3) kritički se obračunao s izmišljotinama o podrijetlu Mažuranića dokazujući njihovu vrlo staru prisutnost u Novom Vinodolskom. Kao posebne publikacije objavio je, uz publicističke i književne, Ignjat Alojzije Brlić: Pisma sinu Andriji Torkvatu, 1 i 2 (Zagreb 1942–43), i 1960. dio dokumenata o Franu Mažuraniću. Uz građu je objavljivao vlastite predgovore i bilješke. Neki su mu prilozi objavljeni u zbornicima Za prava čovjeku (Zagreb 1931), Zbornik naučnih i književno-umjetničkih priloga bivših đaka i profesora zagrebačke Klasične gimnazije (Zagreb 1957), Bijelo biserje Jugloslavije (Zagreb 1965). U rukopisu je ostala građa iz obiteljskog arhiva Brlić. Uz novinske kazališne i književne recenzije, objavio je prije rata u vlastitoj nakladi priče za djecu Dobrome i dobra kob, a poslije dječje pjesmice o domaćim životinjama Moji prijatelji i bajku o životu leptira Lepirka. Publicistički mu je rad u kritici često sporan, a književni ne nadilazi jednostavnost dječjeg doživljaja. Predgovori i bilješke o Mažuranićima i Brlićima, pisani znanstvenom akribijom, doprinos su povijesnom i književnom osvjetljenju tih dviju porodica. Prevodio je s ruskoga, francuskog i slovenskog jezika. a zajedno s N. I. Fedorovom na ruski je preveo Priče iz davnine I. Brlić-Mažuranić.

DJELA: Desetgodišnjica Lige naroda. Deset pisama iz Ženeve u rujnu 1929. Zagreb 1929. — Svjetski parlamenat i Panevropa. Zagreb 1930. — Dobromu i dobra kob. Zagreb 1931, 1937². — Panevropa i pacifizam. Zagreb 1931. — Hrvatsko seljačko zadrugarstvo i međunarodne poljoprivredne i zadružne ustanove. Zagreb 1938. — Moji prijatelji. Zagreb 1955. — Mokrice – dvorac i perivoj. Zagreb 1957. — Dokumenti o životu i ličnosti Vladimira Frana Mažuranića. Zagreb 1960. — Lepirka. Zagreb 1961.
 
LIT.: S. Šimić: Šta je Liga naroda. (U povodu brošure »Liga naroda« u borbi za razoružanje od dra Ivana Berlitscha.) Slobodni spisi, 2(1932) 5/6, str. 95–96. — M. Krleža (MK): Dolazi Nikolaj Konstantinović Reerich. Danas, 1(1934) 2, str. 267–269. — S. Pirnat: Što se sve piše o hrvatskom seljačkom zadrugarstvu? Hrvatski zadrugar, 32(1940) 7/12, str. 170–176. — I. Esih: Dokumenti o piscima, Dr. Ivan Brlić »Dokumenti o životu i ličnosti Vladimira Frana Mažuranića«, Jugoslavenska akademija, Zagreb 1960. Vjesnik, 21(1960) 4900, str. 8. — D. Berić: Marginalije uz dokumente o životu Frana Mažuranića. Mogućnosti, 8(1961) 1, str. 77–83. — D. Čović i A. Krile: Potomci slavnih predaka: Zemljoradnik s doktorskom diplomom. VUS, 10(1961) 469/470, str. 14. — M. Selaković: Put istini o zagonetnoj ličnosti Frana Mažuranića. Izraz, 5(1961) 6, str. 551–553.
 
Branko Tomečak (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRLIĆ, Ivan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2863>.