BRODA, Ina

BRODA, Ina (Jun-Broda), književnica i prevoditeljica (Zagreb, 18. IV 1899 — Zagreb, 16. VIII 1983). Kći Adolfa Ehrlicha, graditelja i poduzetnika. U Zagrebu završila osnovnu školu, niže razrede Liceja i Konzervatorij (1919), a u Ženevi, Dresdenu, Pragu i Berlinu uz muziku studirala ritmiku, rehabilitaciju i ortopedsku preventivu. God. 1934. otvorila u Zagrebu privatnu školu za ritmičku i zdravstvenu gimnastiku. Kretala se u krugu lijeve inteligencije. Za rata u logorima izgubila muža M. Juna i sina Alela iz prvog braka sa M. Schwarzom te 1942. ilegalno napušta Zagreb i živi u Splitu do odlaska u partizane 1943. S Visa je iste godine evakuirana u Bari. Nakon rata radi kao socijalna radnica pri upravi UN za pomoć i obnovu (UNRRA). God. 1947. udaje se za austrijskog državljanina E. Brodu te do kraja života živi u Beču, ali od 1960. znatan dio vremena provodi kod sestre u Zagrebu. Do 1949. suradnica je bečke podružnice beogradske Jugoslavenske autorske agencije. Poslije ulogu književnog posrednika obavlja samostalno prevodeći na njemački i pišući u njemačkim publikacijama o jugoslavenskim književnicima. — Prije rata objavljivala je pod prezimenom Schwarz priče za djecu, pjesme, političke drame, članke i kritike u Književniku i časopisu Žena danas te pod pseudonimom Anka Kranjčec u polulegalnim i ilegalnim listovima Naš kalendar, Vjesnik i Glas omladine. Na temelju doživljaja u ratu napisala je zbirku pjesama na njemačkom jeziku Der Dichter in der Barbarei (Beč 1950). Pojedine pjesme iz te zbirke objavljene su u antologijama njemačke lirike te u uglednim austrijskim, njemačkim, švicarskim i američkim časopisima. Tri pjesme objavila je na hrvatskom u časopisu Mogućnosti (1957, 10). Od 1960. objavljivala je povremeno pjesme i prikaze austrijskih i njemačkih pisaca u Telegramu, Vjesniku, Republici, Oku i Mostu. — Do kraja života tiska prijevode i prikaze djela jugoslavenskih književnika te članke o književnim događajima u Jugoslaviji u bečkim i berlinskim listovima i časopisima Tagebuch, Die Woche, Österreichische Zeitung, Volksstimme, Der Abend, Der Sonntag, Stimme der Frau, Neue Zeit, Wort in der Zeit, Neues Österreich, Sinn und Form, Literatur und Kritik, Podium i dr. Mnogi su joj prilozi emitirani na austrijskim i njemačkim radio-stanicama. Prepjevala je ili prevela na njemački antologiju jugoslavenskih partizanskih pjesama (Du schwarze Erde, Berlin 1958), starije hrvatske lirske poezije (Die ältere kroatische lyrische Dichtung, Most/Die Brücke, 1972, 33/34), suvremenih jugoslavenskih pjesnika (Beschwingter Stein, Beč—München 1976) te izbor iz Krležinih Balada Petrice Kerempuha i lirike (Balladen des Peter Kerempuch, Zagreb 1972, Balladen und Gedichte, Most/Die Brücke, 1978), pjesama M. Dizdara (Der Steinerne Schläfer, Most/Die Brücke, 1975, 45) i A. Šopova (Schwarze Sonne, neobjavljeno), zatim romane Dolina djetinjstva J. Barkovića (Tal der Kindheit, Berlin 1960), Doživljaji Nikoletine Bursaća B. Ćopića (Die ungewöhnlichen Abenteuer des Nikola Bursać, Berlin 1960), Na rubu pameti M. Krleže (Ohne Mich, Graz-Beč 1962), Seobe, 1, M. Crnjanskog (Panduren, München 1963), Ja, Danilo D. Sušića (Danilo und die Weltgeschiclzte, Bern 1966 – u suradnji s Ruth von Mayenburg) te drame Narodni poslanik B. Nušića (Der Abgeordnete, Beč—Berlin 1960) i Na taraci iz Dubrovačke trilogije I. Vojnovića (Auf der Terasse, Most/Die Brücke, Zagreb 1977), a prijevodi drama I. Raosa, B. Krefta i M. Matkovića izvođeni su u kazalištima u Nürnbergu i Beču. Mnoge je manje prijevode proza i pjesama objavila u proznim antologijama i časopisima. Posljednjih godina života objavljivala je u Mostu/Die Brücke prijevode pjesama V. Nazora, M. Krleže, M. Slavičeka (1980, 1–2), T. Ujevića (1980, 4), I. Slamniga (1981, 3), D. Ivančana (1982, 3) i dr. Posebno se istaknula vrsnim prijevodom Krležinih Balada Petrice Kerempuha i Dizdarovih pjesama. Na njemački je prevodila još s talijanskoga, češkog, poljskog i bugarskoga, a na hrvatski je s njemačkog prevela Pjesme B. Brechta (Zagreb 1961). Potpuna bibliografija prijevoda na njemački jezik do 1977. objavljena je u Kronici Zavoda za književnost i teatrologiju JAZU (1978).