BROZOVIĆ, Leander

BROZOVIĆ, Leander, veterinarski povjesničar i muzealac (Budimpešta, 2. X 1897 — Koprivnica, 31. VIII 1962). Gimnaziju završio u Osijeku 1918. Studirao na Veterinarskom fakultetu u Budimpešti, Brnu, Drezdenu i Lavovu, gdje je diplomirao 1924. Doktorat znanosti stekao 1928. na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu disertacijom Život i rad Josipa Ubla (1844–1925). God. 1925–27. radio na Internoj klinici Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, potom je kotarski veterinar u Novom Vinodolskom (1927–29), Kutini (1929–31), Velikoj Kikindi (1931–40) i Križevcima (1940). God. 1940. u upravnoj je službi u Zagrebu, a od 1941. u Koprivnici, gdje s kraćim prekidima (Gyekenes, Virje) ostaje do umirovljenja 1955. Od 1950. do 1956. honorarni je nastavnik povijesti veterinarstva na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Kao kotarski veterinar u Koprivnici je utemeljio veterinarsku stanicu i više područnih ambulanti. Iz veterinarstva objavio je niz popularnih članaka o zaraznim bolestima i njihovu suzbijanju te čuvanju zdravlja stoke (Obiteljski kalendar, Koprivnica 1928; Jugoslovenski veterinarski glasnik, 1929–30; Seljački dom, 1940–41). Pisao također prikaze o životu i radu istaknutih veterinara i medicinara te obradio nekoliko tema iz povijesti veterine i medicine (Jugoslovenski veterinarski glasnik, 1928–30; Liječnički vjesnik, 1938, 1941–44; Medicinski pregled, 1938; Veterinarski vjesnik, 1942–43; Veterinarski glasnik, 1949, 1956; I kongres veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije, 1953; Zbor liječnika Hrvatske, 1954; Veterinarski arhiv, 1958; Spomenica Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, 1919–1959, Zagreb 1959; Zbornik radova Jugoslavenskog društva za historiju medicine, farmacije i veterine, 1960). Istraživao također povijest Koprivnice i Podravine, uređivao 1946–53. Zbornik muzeja Koprivnice, skupljao starine za Muzej grada Koprivnice koji je otvoren 1951. i kojemu je prvim upraviteljem do 1962. Muzej raspolaže bogatom etnografskom zbirkom Podravine, dokumentacijom o cehovima i kulturnoj, kao i ekonomskoj povijesti Koprivnice i okolice, lapidarijem, arheološkom i numizmatičkom zbirkom, zbirkom sakralnih spomenika, zbirkom iz revolucionarne prošlosti, fundusom slika i skulptura. U muzeju je pohranjena i bogata tiskana građa iz NOB-a, koju je skupio u toku rata. Objavio je više članaka povijesnoga i etnografskog sadržaja u Podravskim novinama, Novom listu, Svijetu, Koprivničkom Hrvatu, Koprivničkim novinama, Podravskoj straži, Glasu Podravine, Koprivničkom tjedniku te u časopisima Narodna starina (1928, 1930), Etnografska istraživanja i građa (1941–43), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1961). Rezultati Brozovićevih dugogodišnjih istraživanja povijesti Koprivnice i koprivničkog kraja objavljeni su posthumno u knjizi Građa za povijest Koprivnice (1978). Sabrao je građu o životu i radu književnika Frana Galovića. Skupljao je narodne pjesme i pripovijetke te pučku medicinsku terminologiju, a za gimnazijskih i studentskih dana pisao pjesme i crtice (Podravska hrvatska straža, 1914; Vjerni drug, 1917; Demokrat, 1919–20; Podravski glasnik, 1921–22). Zbirku etnografskih predmeta poklonio je Etnografskom muzeju u Zagrebu.