Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ADAMČEK, Josip, povjesničar (Vuka kod Osijeka, 13. III 1933). Osnovnu školu završio je u Vuki, gimnaziju je pohađao u Slavonskoj Požegi i Osijeku, gdje je 1953. maturirao i zaposlio se u tvornici »Saponia«. Od 1954. do 1959. studirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1961–1970. bio asistent za povijest. Nakon obrane disertacije (Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća, 1977), izabran je 1978. u ožujku za docenta, a u listopadu za izvanrednog profesora pri Katedri hrvatske povijesti. Uz društveno-politički rad, bio je član izdavačkog savjeta časopisa Kaj (1977–1979), a 1977. postao je predsjednik Saveza povijesnih društava Hrvatske te 1978. predstojnik Odjela za hrvatsku povijest Centra za povijesne znanosti u Zagrebu. U ožujku 1980. izabran je za suradnika JAZU. – Prvi znanstveni rad Narodne straže 1848–1849. objavio je u Radovima Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1963, 5). Istražuje sustavno seljačke bune, društvene pokrete i agrarne odnose u Hrvatskoj od XV do sredine XIX st. i o tome objavljuje radove: Susjedgradsko-stubičko vlastelinstvo uoči seljačke bune 1573 (Historijski zbornik, 1966/1967), Uzroci i program seljačke bune 1573 (Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1973). Kritički priređuje i objavljuje izvore: Građa o susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1563–1574 (Arhivski vjesnik, 1964/1965). Objavljuje u nizu zbornika i časopisa te u novinama: Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1963, 1966, 1968, 1969/1970), Arhivski vjesnik (1967–1977; sâm ili sa suradnicima objavljuje izvore), Historijski zbornik (1966–1969, 1972–1977), Kaj (1969–1978), Spomenica u povodu proslave 300godišnjice Sveučitišta u Zagrebu (1969), Hrvatsko sveučilište (1971), Katalog izložbe u povodu 300–godišnjice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krsta Frankapana (Zagreb 1971), Radovi instituta za hrvatsku povijest (1972, 1973), Studentski list (1972), Matičin iseljenički kalendar (1973), Međimurski kalendar (1973), Međunarodni kulturno-povijesni simpozij Modinci(1973, 1975), Politika (1973), Školske novine (1973), Vjesnik (1973), Zagorski godišnjak (1973), Požega 1277–1977 (1977), Karlovac 1579–1979 (1979), Zbornik Čazma (1979), Društveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. do početka 20. stoljeća) (1981). – Proučavanjem hrvatsko-slovenske seljačke bune 1573. dao je vrlo zapažen prilog rješavanju nekih važnih, dotad spornih i nepoznatih pitanja. Iako se o nekim Adamčekovim rezultatima još uvijek vodi znanstvena rasprava, neosporno je da su njegovi brojni radovi o toj temi omogućili znatan napredak u daljem proučavanju te najveće seljačke bune u nas.

DJELA: Seljačka buna 1573 (slikovnica). Zagreb 1967. – Seljačka buna 1573. Zagreb 1968. – Seljačka buna 1573. Zagreb 1973. – Povijest trgovišta i vlastelinstva Jastrebarsko. Zagreb 1975. – Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću (u suradnji s Ivanom Kampušem). Zagreb 1976. – Teče kmetska krv. Zagreb 1977. – Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV do kraja XVII stoljeća. Zagreb 1980.
 
LIT.: Jaroslav Šidak: Prinosi Josipa Adamčeka povijesti seljačke bune 1573. Kaj, 6(1973) 1/2, str. 100–104. – Josip Adamček (s bibliografijom radova). Ljetopis JAZU 1981, 84, str. 277–280. – Mladen Švab: Prilog gospodarskoj povijesti Hrvatske. Gordogan, 1981, br. 8–9, 220–222.
 
Dragutin Pavličević (1983)