BRUNŠMID, Josip

traži dalje ...

BRUNŠMID, Josip, arheolog (Vinkovci, 10. II 1858 — Zagreb, 29. X 1929). U rodnom gradu polazio osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, potom upisao studij povijesti i zemljopisa na Sveučilištu u Beču (1876), gdje pohađa i novoosnovani Arheološko-epigrafički seminar, slušajući iz epigrafike i klasične arheologije predavanja E. Bormanna, O. Benndorfa i dr. Pod njihovim utjecajem piše prve radove o antičkim spomenicima rodnih Vinkovaca (Cibalae), koje poslije tiska u časopisu Archaeologisch-epigraphische Mittheilungen aus Oesterreich. Po završetku studija službovao je 1882–92. u Vinkovcima kao gimnazijski profesor. U to vrijeme skupio je veliku zbirku arheoloških predmeta, posebno novca, upoznao vrijedne numizmatičke zbirke sugrađana Petra Stojanovića (više od 1000 primjeraka novca), Samka Georgijevića i dr., kao i zbirku vinkovačke gimnazije, te tiskao više radova iz numizmatike i klasične arheologije u Izvještaju Kraljevske velike gimnazije u Vinkovcima i u Viestniku Hrvatskoga arkeologičkoga družtva. Svoju bogatu zbirku poklonio je poslije Arheološkom muzeju u Zagrebu. Prekretnica u njegovu životu nastaje odlaskom u Zagreb gdje 1892. postaje gimnazijski profesor. Nastojanjem Izidora Kršnjavoga odlazi šk. god. 1892/93. na arheološko usavršavanje u Beč, gdje 1893. brani disertaciju pod naslovom Zur Geschichte der griechischen Colonien in Dalmatien. Iako tekst nije nikada u cijelosti tiskan, B. je objelodanio najveći dio građe u radu Die Inschriften und Münzen der griechischen Städte Dalmatiens (Beč 1898). Po povratku u domovinu postaje 1893. kustos, potom 1895. upravitelj Arheološkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, gdje nasljeđuje Šimu Ljubića, a već 1896. prvi je profesor arheologije na zagrebačkom Sveučilištu. God. 1902–10. bio je ravnatelj Strossmayerove galerije, a od 1914. predsjednik Povjereništva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji. Zbog slaba zdravlja umirovljen je 1924. — Kao upravitelj Arheološkog muzeja u Zagrebu B. razvija intenzivnu muzejsku i znanstvenu djelatnost. Pokreće novu seriju Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva, koju uređuje 1895–1919, te u njoj objavljuje najveći dio svojih radova iz prapovijesne, klasične i srednjovjekovne arheologije te numizmatike. Iz područja prapovijesne arheologije objelodanjuje građu iz brončanog i željeznog doba iz Slavonije, Like i drugih hrvatskih krajeva. Posebno je važno njegovo arheološko iskapanje japodskih nekropola iz željeznog doba u Vrepcu kod Gospića (1896) i Kompolju kod Otočca (1900–03). Monografiju o nalazima s nekropole u Kompolju nije uspio publicirati, ali je ostavio iscrpne dnevnike i bogat slikovni materijal. Najviše radova posvetio je grčkim i rimskim spomenicima s područja Hrvatske. Na osnovi bogatih zbirki u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kao i svojih mnogobrojnih terenskih istraživanja, napisao je fundamentalne radove objavljujući ih u nastavcima pod naslovom Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije i Kameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja u Zagrebu. Kao muzealac marljivo je opisivao golemu numizmatičku zbirku Arheološkog muzeja s oko 77 000 komada novca iz različnih razdoblja, uvrstivši je tako među najbolje uređene numizmatičke zbirke u Evropi. Osobito su važni Brunšmidovi radovi u kojima je obradio 40 skupnih nalaza novca. Istaknuo se i epigrafičkim radom, osobito kao stručnjak za grčku epigrafiku. Njegovi radovi iz srednjovjekovne arheologije u Slavoniji temeljne su važnosti za razvitak te znanosti u sjevernoj Hrvatskoj. Arheološka iskapanja starohrvatske nekropole u Bijelom Brdu kod Osijeka (1896–97) objelodanila su postojanje srednjovjekovne kulture kojoj je B. dao ime Bjelobrdska kultura. Obradio je također i druge važne nalaze iz srednjeg vijeka (Kloštar Podravski, Veliki Bukovac, Svinjarevci, Slakovci). Među prvima u nas uspješno se bavio problematikom arheologije iz seobe naroda obradivši gotski, gepidski i langobardski materijal. Surađivao je u znanstvenim časopisima Archaeologisch-epigraphische Mittheilungen aus Oesterreich (Beč 1878–80), Eranos vindobonensis (Beč 1893), Bullettino di archeologia e storia dalmata (1897), Ljetopis JAZU (1903), Numizmatische Zeitschrift (Beč 1903, 1906, 1924), Numizmatikai közlöny (Budimpešta 1905), Savremenik (Zagreb 1912, 1917), u zborniku Spomen-cvieće iz hrvatskih i slovenskih dubrava (Zagreb 1900) i dr. Bio je dopisni član JAZU (od 1899), član odbora Arheološkog muzeja u Pragu (od 1904), dopisni član Numizmatičkog društva u Beču (od 1905) i dr. Suradnici i poštovatelji posvetili su mu 15. svezak Vjesnika Hrvatskoga arheološkoga društva (1928), a Hrvatsko arheološko društvo je u povodu 115. obljetnice rođenja organiziralo znanstveni skup te izdalo posebnu publikaciju Corolla memoriae losepho Brunšmid dicata (Vinkovci 1979).

DJELA: Popis numismatičke sbirke vinkovačke gymnasije. Izvještaj o Kralj. velikoj gymnasiji u Vinkovcih, 1882–83, str. 3–35; 1883–84, str. 3–34. — Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije. Viestnik Hrvatskoga arheološkoga društva NS 1(1895) str. 148–183; 3(1898) str. 150–205; 4(1899–1900) str. 181–201; 5(1901) str. 87–168. — Die Inschriften und Münzen der griechischen Städte Dalmatiens. Wien 1898. — Colonia Aurelia Cibalae. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 6(1902) str. 117–166. — Unedierte Münzen von Dazien und Moesien im Kroatischen Nationalmuseum in Agram. Numismatische Zeitschrift (Wien), 35(1903) str. 205–220; 38(1906) str. 1–16. — Kameni spomenici Hrvatskoga narodnoga muzeja u Zagrebu. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 7(1903–04) str. 209–240; 8(1905) str. 35–106; 9(1906–07) str. 81–184; 10(1908–09) str. 149–222; 11(1910–11) str. 61–144; 12(1912) str. 129–197. — Antikni figuralni bronsani predmeti u Hrvatskom narodnom muzeju u Zagrebu. Ibid., 13(1913–14) str. 207–268. — Novci gepidskog kralja Kunimunda. Bulićev zbornik. Zagreb—Split 1924, 671–673. — Potpuni popis radova vidi u: V. Vejvoda i I. Mirnik, Bibliografija radova Josipa Brunšmida. Corolla memoriae Iosepho Brunšmid dicata. Vinkovci 1979, 17–22.
 
LIT.: J. Klemenc: Dr. Jos. Brunšmid. Glasnik Muzejskega društva za Slovenijo, 7–8(1926–27) 1/4, Zgodovinski del, str. 56–57. — M. Abramić: Josip Brunšmid. Novo doba (Split), 10(11!)(1928) 39, str. 2, 7. — V. Hofftller: Dr. Josip Brunšmid o njegovoj sedamdesetgodišnjici. Obzor, 69(1928) 40, str. 2–3. — T. Macan (T. M.): Dr. Josip Brunšmid. Napredak, 3(1928) 3, str. 32. — V. Novak: Jubilej dr. Josipa Brunšmida. Politika, 25(1928) 7107, str. 6. — M. Abramić (A. M.): Josip Brunšmid. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 50(1928 -29)(1932!) str. 440–441. — Gj. Szabo: Dr. Josip Brunšmid. Narodna starina, 8(1929) 19, str. 102–104. — V. Hoffiller: Giuseppe Brunšmid. Rassegna numismatica (Roma), 27(1930) str. 138–142. — Isti: Dr. Josip Brunšmid. Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, NS 16(1935) str. 3–4. — B. Zmajić: Josip Brunšmid (1858–1929). Numizmatičke vijesti, 5(1958) 11, str. 20–21. — I. Mirnik: Prof. Dr. Josip Brunšmid. Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, 22(1973) 6, str. 3–6. — S. Dimitrijević: Josip Brunšmid (1858–1929) u svom i našem vremenu i prostoru. Radovi pdsjeka za povijest umjetnosti. Filozofski fakultet u Zagrebu, 1981, 7, str. 47–63.
 
Stojan Dimitrijević (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BRUNŠMID, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2941>.