BUBANOVIĆ, Milan

BUBANOVIĆ, Milan, pisac (Križevci, 17. XI 1836 — Varaždin, 29. I 1856). Sin Dimitrija, tajnika Križevačke i Varaždinske županije. Osnovnu školu završio u Križevcima, klasičnu gimnaziju u Zagrebu (1853). Studirao pravo u Grazu (1853/54) i Beču (1854/55). Umro je mlad od tuberkuloze. — Njegova djelatnost bila je trojaka: poučavanje puka, upoznavanje hrvatske inteligencije s važnijim kulturnim događajima te raspravljanje o užoj književnoj problematici. Pripadao je krugu pisaca iz doba apsolutizma i zauzimao se za zbližavanje hrvatske i srpske književnosti. Javio se etnološkim člankom Nekaj o paganskoj veri Slavjanov (Slovenska bčela, 1852). Pisao je prigodne pjesme (Vijenac Zahvalnosti Preuzvišenom Preosveštenom Gospodinu Gavrilu Smičiklasu..., Graz 1854). Članke o književnosti i putopise po Hrvatskom zagorju i Žumberku objavljivao je u Nevenu (1853–55), Svetovidu (1854–55) i Sedmici (1855–56). U Nevenu je objavio životopise istaknutih Slavena V. Vodnika, P. Petrovića Njegoša, F. Miklošiča, J. Kopitara, R. Boškovića, M. Badovinca, A. Malczewskog, J. Hollyja, J. Jungmanna i dr., zatim godišnje prikaze hrvatske i srpske književnosti, prijevode iz ruske, poljske i češke književnosti i zapise o njima te članak Lučba ili kemia (1854), jedan od prvih napisa o razvitku kemije u nas. Poučne priče i razgovore za puk o voćarstvu, svilarstvu, vinogradarstvu i ekonomičnosti tiskao je u Gospodarskim novinama (1853, 1854) i Gospodarskom listu (1855). Popis naziva voća iz križevačke okolice imao je, osim gospodarstvene, i leksičku namjenu. Pisao je članke iz etnologije i povijesti Križevačke županije. Na poticaj I. Kukuljevića Sakcinskog nastao je sastavak Odgovori na njekoja pitanja Družtva za jugoslavensku povjestnicu i starine, koji je posmrtno tiskan u Arkivu za pověstnicu jugoslavensku (1857). Potpisivao se M. D., M. Dimitrev, Milan Dimitrev, Milan Dimitriev, Milan Dimitrijev Bub., Milan B-ć. Prikupio je oveću knjižnicu, koja je poslije postala temeljem varaždinske gimnazijske knjižnice. Njegova književna ostavština te prijepisi gradskih povelja i listina Varaždina i Križevaca čuvaju se u Arhivu JAZU u Zagrebu.