Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUČAR, Franjo, sportski radnik, književni povjesničar i publicist (Zagreb, 25. XI 1866 — Zagreb, 26. XII 1946). Osnovnu školu i gimnaziju završio u Zagrebu (1886), povijest i zemljopis studirao u Beču i Zagrebu (1886–90), diplomirao 1895. na zagrebačkom Sveučilištu. Doktorirao 1897. u Grazu temom Geschichte des Protestantismus in Croatien. Kao stipendist Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade proučavao u Središnjem gimnastičkom institutu u Stockholmu školsku i društvenu gimnastiku te različne sportove (1892–94). Polazio 1895. tečaj za djevojačke igre u Pragu i tečaj za dječačke igre u Görlitzu, Šleska. God. 1890/91. bio namjesni učitelj (suplent) gimnazije u Rakovcu kraj Karlovca, 1894. učitelj gimnastike u Muškoj učiteljskoj školi u Zagrebu, 1898. profesor u Gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu te nadzornik za plesni odgoj u školama. Kao stari član Hrvatskog sokola pokušao je posredovati u sukobu s Jugoslavenskim sokolskim savezom, ali je nakon neuspjelih pokušaja počeo demonstrativno istupati u ime Hrvatskog sokola, zbog čega je od 1922. u službi doživljavao nedaće te 1925. bio prijevremeno umirovljen, nakon čega se intenzivno bavio novinarstvom. Nakon proglašenja NDH, sudjeluje u obnovi Hrvatskog sokola, ali je uskoro odbačen zbog neslaganja s pretvaranjem sportske organizacije u ustašku redarstvenu bojnu. Nakon oslobođenja surađuje u listu Vjesnik u »fiskulturnoj rubrici«. — B. je jedan od najaktivnijih članova Hrvatskog sokola i organizatora njegovih svesokolskih sletova (1906, 1911, 1925), organizator gimnastičkih tečajeva, uvoditelj suvremenoga gimnastičkog i sportskog pokreta, organizator uključivanja hrvatskih sportaša u međunarodna natjecanja, predsjednik mnogih sportskih društava, potpredsjednik (1909–14) i predsjednik (1914–19) Hrvatskoga športskog saveza, prvi predsjednik Jugoslavenskoga olimpijskog odbora (1919–20), osnivač Društva učitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije (1896) i dr. Kao tvorac programa i planova za nastavu tjelesnog odgoja u školama unosio je u njih elemente švedske gimnastike, sportske igre i izletništvo, prvi je u nas počeo poticati i uvoditi suvremeni gimnastički i sportski pokret te je najzaslužniji za organizacijsko sređivanje i relativno rano uključivanje hrvatskih sportaša u međunarodnu konkurenciju. God. 1893. dao je u Zagrebu prvu pouku u nogometu i potaknuo razvoj tenisa. Intenzivno je djelovao na razvoju klizanja; mačevanja, biciklizma, sanjkanja i skijanja. Bio je i začetnik igranja hokeja na ledu u nas (1895) i »hokeja na livadi«, tj. hokeja na travi (1896), sudjelovao u razvoju plivanja, planinarstva, jahanja, vožnji na koturaljkama, bućanja, croqueta, cricketa, odbojke, hazene, košarke i streljaštva. Pisao je sportske priručnike te radio na stvaranju i uvođenju jedinstvene hrvatske sportske terminologije. Njegov opsežni i raznovrsni publicistički rad (sport, higijena, filatelija, pedagogija, turizam, iseljeništvo, tiskarstvo) uglavnom je informativnog karaktera. Surađivao je u pedagoškim i prosvjetnim publikacijama. Bio je urednik sportskih časopisa Gimnastika (1893–99), Šport (1896–97), Hrvatski sokol (1903–14), Sokolski vjesnik (1919–21; Hrvatski sokol, 1922–29). Uredio je Hrvatski sokolski kalendar (1919), Spomenspis I hrvatskog svesokolskog sleta u Zagrebu 2–3. rujna 1906 (Zagreb 1906) i Spomenicu prilikom 10-godišnjice Švedsko-jugoslavenskog društva u Zagrebu 1927–1937 (Zagreb 1940). — B. se bavio književnim istraživanjima; smatran je najboljim poznavaocem kulturno-povijesnih odnosa u Hrvatskoj za vrijeme reformacije i hrvatske protestantske književnosti. Sastavio je bibliografski pregled djela hrvatskih reformatora tiskanih u Urachu na latinici, ćirilici, glagoljici te na talijanskom jeziku. Objavio je napise o I. Mažuraniću, P. Preradoviću, A. Harambašiću, V. Nazoru te o skandinavskoj književnosti i švedskom slavistu A. Jensenu (bio je predsjednik Švedsko-jugoslavenskog društva 1930–38. i zauzimao se za uspostavljanje kulturnih dodira sa Švedskom). Surađivao je u publikacijama Prosvjeta (1900), Građa za povijest književnosti hrvatske (1920), Ljetopis JAZU (1922), Narodna starina (1923–24, 1929–30, 1933–35), Hrvatska revija (1929–38, 1941–43), Gundulićev zbornik (1938) i dr. Potpisivao se Žaverski, Dr. B., F. Ž., -r-.

DJELA: Obuka u plivanju. Zagreb 1896. — Gimnastičke vježbe s batinama i čunjevima. Zagreb 1900. — Klizanje. Zagreb 1901. — O ženskom tjelesnom uzgoju. Zagreb 1904. — Ueber körperliche Erziehung in Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1904. — Igre za društva i škole. Zagreb 1905, 19132, 19253. — V. svesokolski slet u Pragu. Zagreb 1907. — Pedeset godina tjelesnog uzgoja u Kr. gornjogradskoj gimnaziji u Zagrebu. Zagreb 1908. — Povijest gimnastike. Zagreb 1908. — Übersicht über die schulhygienische Literatur in kroatischer Sprache (aus Kroatien, Slawonien, Dalmatien, Istrien, Bosnien und Herzegowina) bis zum J. 1908. Leipzig 1908. — Gimnastika i igre u pučkoj školi (suautor R. Viktor). Zagreb 1909. — Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Zagreb 1910. — Sokolsko slavlje u Beogradu i Sofiji. Zagreb 1910. — O nakladama nekih slovenskih protestantskih knjiga. Ljubljana 1911. — Povijest reformacije i protureformacije u Medjumurju i susjednoj Hrvatskoj. Varaždin 1913. — Übersicht über die schulhygienische Literatur und Literatur über die körperliche Erziehung in kroatischer Sprache (aus Kroatien, Slawonien, Dalmatien, Istrien, Bosnien und Herzegowina) bis zum J. 1914. München (1914). — Reformacija među Hrvatima po Istri. Zagreb 1918. — Bibliografija za tjelesni odgoj na hrvatskom jeziku do god. 1922. Zagreb 1922. — Povijest Hrvatskog sokola – Matice u Zagrebu 1874–1885. Zagreb 1925. — Spomenspis Zagrebačkog klizačkog društva 1877–1931. Zagreb 1931. — Bibliografija hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Starine, 1938, 39, str. 49–129. — 300-godišnjica Sveučilišta u Helsinkiju u Finskoj. Zagreb 1940.
 
LIT.: N. Andrić (dr. A.): Hrvatska protestantska književnost. Narodne novine, 76(1910) 285, str. 1–2. — F. Kidrič: Bučar Franjo dr., Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Ljubljanski zvon, 31(1911) 5, str. 275–278. — J. Kožarić: Dr. Franjo Bučar, Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Stekliš, 1(1911) 2/3, str. 55. — M. Moskovljević: Dr. Franjo Bučar, Povijest hrvatske protestantske književnosti. Srpski književni glasnik, 1911, XXVI/7, str. 564–567; XXVI/8, str. 640–643. — M. Vrbanić (M. V.): Hrvatska protestantska knjiga. Savremenik, 6(1911) 2, str. 129–130. — F. Ilešič: Bučar dr. Franjo, Povijest reformacije i protireformacije u Međumurju i susjednoj Hrvatskoj. Carniola, NV 5(1914) 1/2, str. 86–87. — Z. Zobundžija: Profesor dr. Franjo Bučar. Danica, 2(1932) 39, str. 1–2. — Zur Geschichte der Reformation unter der Kroaten. Kirche und Volk, 2(1935) 11, str. 142–143. — I. Esih: Dr. Franjo Bučar, 1866 – 25. studenoga – 1936. Jutarnji list, 25(1936) 8923 str. 8. — S. Stiegler: Profesor dr. Franjo Bučar – uz 70. godišnjicu. Zagreb, 4(1936) 12, str. 404–407. — Prof. dr. Franjo Bučar i hrvatska srednjoškolska mladež. Hrvatska mladost, 25(1941–42) 6/7, str. 214–216. — N. Žic: Dr Franjo Bučar, O hrvatskoj protestantskoj tiskari u Njemačkoj u XVI stoljeću. Nastavni vjesnik, 51(1942–43) 5/6, str. 304–305. — Ž. Radan: Franjo Bučar i gimnastički i sportski pokret u Hrvatskoj. Zagreb 19702. — F. Frntić: 100 godina nogometa u Hrvatskoj. Večernji list, 24(1980) 6556, 45.
 
Martin Kaminski i Franjo Frntić (1989)