Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUČIĆ, Grgur (Bucchich, Buccich, Buchich, Gregor, Gregorio), prirodoslovac i arheolog amater (Hvar, 7. XI 1829 — Hvar,11. I. 1911). Osnovnu školu polazio u Hvaru, gimnaziju započeo u Splitu, a završio Istituto filosofico vescoviale de Ragusa (1848). Studirao pravno-političke nauke u Beču i Padovi te matematiku s fizikom u Beču. Zbog materijalnih neprilika napustio studij i zaposlio se u telegrafskom uredu u Hvaru (1858). Tamo je osnovao mareometarsku i meteorološku stanicu, a potonju je vodio punih 40 godina. God. 1862. završio telegrafski tečaj u Zadru. Objavljivao je članke o vremenskim, oceanografskim i fenološkim pojavama (Ubersichten der Witterung in österreichischen und einigen auswärtigen Stationen, Zusammengestellt an der k. k. Central-Anstalt für Meteorologie und Erdmagnetismus, Beč 1860; Zeitschrift der österreichischen Gesellschaft für Meteorologie, Beč 1866–89; Meteorologische Zeitschrift, Beč 1889–98). Proučavao je kukce i morske životinje (Verhandlungen d. k. k. zoologisch- botanischen Gesellschaft, Beč 1885; Bollettino della Societa adriatica di scienze naturali in Trieste, 1885–86). Za eksperimente s uzgojem spužvi dobio je svjetsko priznanje, pa je njegovim imenom nazvano 7 novih vrsta spužava, račića i riba. Među prvima je vršio arheološka iskapanja u Hrvatskoj. Iskapao je prapovijesne ilirske grobne humke na otoku Hvaru (Kampanel kod Milne, Motokit blizu Velikog Grabja, Spile, Propod i dr.), kao i u nizu spilja iz mlađega kamenog doba (Markova spilja, Grapčeva spilja, Babina spilja i dr.). Sam je objelodanio samo manji dio iskopane građe (Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1884–85; Mittheilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien, 1885), dok su ostalu građu obradili drugi znanstvenici (J. Boglić, M. E. Weiser). U svojoj kući u Hvaru sakupio je uz zbirku arheoloških predmeta iz prapovijesti i rimskog vremena i drugu građu (sada u Kabinetu Grgura Bučića u Centru za zaštitu kulturne baštine u Hvaru). Bio je više puta odlikovan te imenovan počasnim članom šest znanstvenih društava i počasnim doktorom Sveučilišta u Grazu (1886). U hvarskom Centru za zaštitu kulturne baštine nalazi se njegovo poprsje (J. Miličić) i portret u reljefu (Š. Dujmović).

LIT.: D. Hirc: Grgur Bučić. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva, 22(1910) str. 1–3. — B. Brusina (B. B.): Dr Grgur Bučić. Prosvjeta, 19(1911) 5, str. 166–167. — Gregor Bucchich. Meteorologische Zeitschrift (Wien), 28(46)(1911) 2, str. 66–67. — P. Kasandrić: Un eremita della scienza–Gregorio Bucchich. Smotra dalmatinska, 24(1911) br. 4. — A. Wenzelides (-n): Pustinjak nauke. Savremenik, 66(1911) 2, str. 128–129. — M. Kaman: Prirodnjaci amateri. Priroda, 32(1945) 5/6, str. 89–92. — T. Gamulin: Grgur Bučić Hvaranin. Slobodna Dalmacija, 5(1947) br. 712. — P. G.: Prvi uzgajivač spužava u svijetu. Povodom 125-godišnjice rođenja Grgura Bučića. Matica, 4(1954) 10, str. 233. — D. Berić: Grgur Bučić. Priroda, 44(1957) 8, str. 263–264. — P. Giunio: Grgur Bučić, prigodom 50-godišnjice smrti. Morsko ribarstvo, 12(1960) 1, str. 1–2. — A. Tadić: Uspomena na Grgura Bučića. Priroda, 48(1961) 1, str. 25. — Isti: O životu i radu Grgura Bučića. Rasprave i građa za povijest nauka, 1(1963) str. 207–256. — Isti: Zasluge meteorologa Grge Bučića. Slobodna Dalmacija, 22(24!)(1966) br. 6708. — Isti: Netočno pisanje o prirodoslovcu Grguru Bučiću. Priroda, 54(1967) 7, str. 219. — Isti: Odnosi Haeckel-Bučić. Prilozi povijesti otoka Hvara, 3(1969) str. 107–122. — Isti: Grgur Bučić numizmatičar. Politika, 69(1972) br. 21 232. — Isti: Biblioteka i arhiv prirodnjaka Grgura Bučića u Hvaru. Bibliotekar, 28(1976) 5, str. 567–572. — Isti: Grgur Bučić, svestrani prirodoslovac. Hvar u prirodnim znanostima. Zbornik simpozija. Zagreb 1977, 211–219. — N. Petrić: Grgur Bučić i arheološka istraživanja na Hvaru u 19. stoljeću. Ibid., 221–233. — A. Tadić: Još ponešto o Grguru Bučiću. Hvarski zbornik, 6(1978), str. 209–225. — V. Kochansky-Devidé: Prilozi povijesti geološke znanosti u Hrvatskoj. Geološki vjesnik, 1982, 35, str. 209–215. — A. Tadić: Duga je povijest promatranja i istraživanja Jadrana. Grgur Bučić. Priroda, 73(1984–85) 9/10, str. 262. — M. Orlić: Razvoj fizičke oceanografije u Hrvatskoj i Josip Goldberg. Geofizika, 2(1985) str. 51–80.
 
Ivan Penzar (1989)