BUČIĆ, Grgur

BUČIĆ, Grgur (Bucchich, Buccich, Buchich, Gregor, Gregorio), prirodoslovac i arheolog amater (Hvar, 7. XI 1829 — Hvar,11. I. 1911). Osnovnu školu polazio u Hvaru, gimnaziju započeo u Splitu, a završio Istituto filosofico vescoviale de Ragusa (1848). Studirao pravno-političke nauke u Beču i Padovi te matematiku s fizikom u Beču. Zbog materijalnih neprilika napustio studij i zaposlio se u telegrafskom uredu u Hvaru (1858). Tamo je osnovao mareometarsku i meteorološku stanicu, a potonju je vodio punih 40 godina. God. 1862. završio telegrafski tečaj u Zadru. Objavljivao je članke o vremenskim, oceanografskim i fenološkim pojavama (Ubersichten der Witterung in österreichischen und einigen auswärtigen Stationen, Zusammengestellt an der k. k. Central-Anstalt für Meteorologie und Erdmagnetismus, Beč 1860; Zeitschrift der österreichischen Gesellschaft für Meteorologie, Beč 1866–89; Meteorologische Zeitschrift, Beč 1889–98). Proučavao je kukce i morske životinje (Verhandlungen d. k. k. zoologisch- botanischen Gesellschaft, Beč 1885; Bollettino della Societa adriatica di scienze naturali in Trieste, 1885–86). Za eksperimente s uzgojem spužvi dobio je svjetsko priznanje, pa je njegovim imenom nazvano 7 novih vrsta spužava, račića i riba. Među prvima je vršio arheološka iskapanja u Hrvatskoj. Iskapao je prapovijesne ilirske grobne humke na otoku Hvaru (Kampanel kod Milne, Motokit blizu Velikog Grabja, Spile, Propod i dr.), kao i u nizu spilja iz mlađega kamenog doba (Markova spilja, Grapčeva spilja, Babina spilja i dr.). Sam je objelodanio samo manji dio iskopane građe (Bullettino di archeologia e storia dalmata, 1884–85; Mittheilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien, 1885), dok su ostalu građu obradili drugi znanstvenici (J. Boglić, M. E. Weiser). U svojoj kući u Hvaru sakupio je uz zbirku arheoloških predmeta iz prapovijesti i rimskog vremena i drugu građu (sada u Kabinetu Grgura Bučića u Centru za zaštitu kulturne baštine u Hvaru). Bio je više puta odlikovan te imenovan počasnim članom šest znanstvenih društava i počasnim doktorom Sveučilišta u Grazu (1886). U hvarskom Centru za zaštitu kulturne baštine nalazi se njegovo poprsje (J. Miličić) i portret u reljefu (Š. Dujmović).