Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GOLDBERG, Josip, fizičar (Sarajevo, 18. II. 1885 – Zagreb, 5. X. 1960). Gimnaziju završio u Sarajevu 1903, a studij matematike i fizike 1908. u Beču, gdje je doktorirao 1914. tezom Sustav u različitim agregatnim stanjima prikazan pomoću slobodne energije i plohe T-V-f. Specijalizirao se u Beču, Brnu, Dresdenu, Grazu, Leipzigu i Pragu. Bio gimnazijski profesor u Mostaru 1908–14. i Sarajevu 1914–27. Od 1927. radi u Zagrebu kao opservator u Geofizičkom zavodu i od 1946. do umirovljenja 1955. kao redoviti profesor geofizike s meteorologijom na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF); predstojnik je Geofizičkog instituta PMF 1951–55. Na PMF uveo je 1948. predmet geofiziku s meteorologijom, spojio 1951. Geofizički zavod s Geofizičkim institutom PMF, osnovao 1958. Institut za fiziku atmosfere i kozmičku fiziku JAZU i njegov opservatorij na Medvednici 1959. Glavno je područje njegova znanstvenog i stručnog rada fizika i astronomija te geofizika i meteorologija, napose klimatologija, fizička oceanografija i zemaljski magnetizam. U meteorologiji je istraživao povezanost razdiobe naoblake s vremenskim prilikama na nekom području, pridonio istraživanju i poznavanju klime u Hrvatskoj (razdioba klimatskih tipova, insolacija, blatne kiše), istraživao fluktuaciju klime i našao vezu prve harmonike godišnjeg tijela tlaka zraka i režima strujanja, proučavajući gibanja Jadranskog mora dao modifikaciju metode ostataka A. Defanta kojom se određuju osnovni periodi i visine slobodnih zaljevskih oscilacija (Goldbergova metoda), razjasnio da tzv. pepeljasto svjetlo Mjeseca nastaje refleksijom Sunčeve svjetlosti na područjima Zemlje prekrivene oblacima, proučavao termičko stanje unutrašnjosti Zemlje, magnetsku deklinaciju Jadranskog mora i istočni otklon pri slobodnom padu kao dokaz za rotaciju Zemlje. Publicirao je također stručne i popularne članke iz geofizike i fizike, njihove povijesti i filozofije te napisao srednjoškolske udžbenike iz astronomije i fizike (1937–61). Sam i kao suautor surađivao je znanstvenim, stručnim i popularnim radovima u periodicima Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva (1921, 1927/28), Glas Srpske kraljevske akademije (Beograd 1922, 1926), Srpski književni glasnik (Beograd 1923), Priroda (1924–25, 1927–30, 1938–39, 1941), Glasnik profesorskog društva (Beograd 1925), Kosmos (1927), Letopis Matice srpske (Novi Sad 1927), Pregled (1927), Prosveta (kalendar, 1928), Hrvatski geografski glasnik (1930, 1934, 1939), Meteorologische Zeitschrift (Braunschweig 1930, 1932–33, 1935), Rad JAZU (1931, 1933, 1936), Zeitschrift für Geophysik (Würzburg 1931), Astronomische Nachrichten (Kiel 1932, 1935), Zeitschrift für angewandte Meteorologie (Leipzig 1932), Godišnjak našega neba (Beograd 1936), Annalen der Hydrographie und maritime Meteorologie (Berlin 1937), Ljetopis JAZU (1937), Prirodoslovna istraživanja JAZU (1938, 1941), Nastavni vjesnik (1940/41), Glasnik matematičko-fizički i astronomski (1946), Rasprave Odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke JAZU (1952), Radovi Geofizičkog instituta (1953), Scientific Proceedings of the International Association of Meteorology (Rim 1954), u edicijama Medicinska biblioteka (Zagreb 1940, sv. 75–78), Zemljopis Hrvatske (Zagreb 1942), Predavanja održana u JAZU (1954), Wetter und Leben (Beč 1955) i listovima Morgenblatt (1928, 1932, 1937), Hrvatski list (1933), Liječnički vjesnik (1940). God. 1940. izabran je dopisnim i 1951. pravim članom JAZU, u kojoj je bio urednikom Rasprava Odjela za matematičke, fizičke i tehničke nauke. Bio je i predsjednikom matematičko-fizičke sekcije Hrvatskoga prirodoslovnog društva.

LIT.: S. Škreb: Dr. Josip Goldberg. Ljetopis JAZU, 1941, 53, str. 142–145. – B. Maksić: Josip Goldberg. Glasnik matematičko-fizički i astronomski, S II, 15(1960) 4, str. 311–314. – Isti: Josip Goldberg. Ljetopis JAZU, 1963, 67, str. 197–202. 
 
Stipe Kutleša (2002)