BUDAK, Mile

BUDAK, Mile, internist i ftizeolog (Drvar, 18. II 1903 — Zagreb, 21. VII 1961). Gimnaziju je pohađao u Bihaću i Zagrebu, a Medicinski fakultet završio 1926. u Zagrebu. Najprije je radio kao znanstveni suradnik tvornice kemijsko-farmaceutskih proizvoda »Kaštel« u Zagrebu, a 1928–42. na zagrebačkoj Internoj klinici. Usavršivši se u ftizeologiji kod H. Chr. Jacobaeusa u Stockholmu, osnovao je 1934. plućni odjel Interne klinike, te je prvi u nas započeo liječenje plućne tuberkuloze torakokaustikom (1935). Od 1941. docent je interne medicine za predmet bolesti grudnih organa. Kad je 1942. u Zagrebu otvorena Zakladna bolnica na Rebru, prelazi ondje kao predstojnik plućnog odjela i 1943. pretvara ga u II. internu kliniku Medicinskog fakulteta, na kojem je 1943. izabran za izvanrednog, a 1944. za redovitog profesora. Od 1945. do 1947. Vodi bolnicu Kazneno-popravnog doma u Staroj Gradiški, budući da je bio osuđen na vremensku kaznu kao liječnik političkog vrha tzv. NDH. Od 1948. do kraja života radi u zagrebačkomu Centralnom antituberkuloznom dispanzeru s bolničkim odjelom (poslije Bolnica za tuberkulozu u Rockefellerovoj ulici). Reorganizirao je rad tog dispanzera, uveo bronhoskopiju, osnovao Centar za tuberkulozni meningitis (1950), uveo seminare za usavršavanje liječnika iz ftizeologije, te je prvi u nas uredio radionice za radnu i okupacijsku terapiju (1956) u okviru novih nastojanja na rehabilitaciji tuberkuloznih bolesnika. — Bavio se svim područjima interne medicine, poglavito bolestima srca te proučavanjem metabolizma vitamina i kalcija (Liječnički vjesnik, 1930–45; Medicus, 1935–36; Wiener Archiv für innere Medizin, 1933, 1935; Giornale di clinica medica, Parma 1938). Prvi je u nas pisao o antibioticima (Liječnički vjesnik, 1945). Na području ftizeologije posebno je obrađivao kolapsoterapiju, kemoterapiju i hormonsku terapiju tuberkuloze te problematiku rehabilitacije tuberkuloznih bolesnika (Liječnički vjesnik, 1940, 1953; Tuberkuloza, 1949, 1955; Saopćenja, 1957; te u zbornicima koje je uredio: Izabrana poglavlja iz ftizeologije, Zagreb 1953; Suvremene teme iz ftizeologije, Zagreb 1957; Suvremene teme iz pneumoftizeologije, Zagreb 1960). Napisao je prvi dio udžbenika interne medicine, koji je u redakciji I. H. Botterija doživio 6 izdanja. Bio je jedan od osnivača Kluba jugoslavenskih liječnika apstinenata (1930) te je pisao propagandne protualkoholne članke (Novi život, 1931, 1934).