BUDINIĆ, Maksimilijan

traži dalje ...

BUDINIĆ, Maksimilijan, skupljač povijesne građe (Veli Lošinj, 15. II 1825 — Dubrovnik, 15. I 1894). Srednju školu polazio je u patrijarškom sjemeništu u Veneciji, u Beču studirao filozofiju i teologiju te doktorirao. Bio je neko vrijeme tajnik dubrovačkog biskupa T. Jederlinića (1853), potom u Padovi na Sveučilištu profesor govorništva, a u sjemeništu pastoralnog bogoslovlja. God. 1856. stupio je u Veroni u Isusovački red i nakon novicijata bio profesor u gimnazijama u Kalksburgu (1859–61), Dubrovniku (1862–68) i Zadru (1869–73). Predavao je većinom jezike, u Kalksburgu talijanski, u Dalmaciji hrvatski, njemački i francuski, a u Zadru i filozofiju. Kratko vrijeme kapelanovao je u Zemuniku kod Zadra (1870–71). Od 1874. do kraja života boravi u Dubrovniku. — Napisao je hrvatsku čitanku za gimnazije, koja je ostala u rukopisu. Baveći se istraživanjima i prikupljanjem izvora za povijest Isusovačkog reda u Dalmaciji, sabrao je i prepisao iz javnih i župnih arhiva, privatnih zbirki te iz središnjeg arhiva Isusovačkog reda obilje arhivske građe i tekstova. Građa koju je sustavno sredio u sedam svezaka i popratio komentarima sadrži mnoštvo podataka za povijest naših krajeva, a njom su se u svojim djelima služili J. Adelasio, M. Vanino i D. Pavlović. Rukopisna ostavština Budinića pohranjena je u knjižnici »Juraj Habdelić« u Zagrebu.

DJELA: Povijest Gospe od Lurda. Dubrovnik 1885, 1886², 1887³.
 
LIT.: (Nekrolozi): Crvena Hrvatska, 8(1894) 3, str. 4; Vrhbosna, 8(1894) str. 60–62. — Đ. Bašić: Elogia Iesuitarum Ragusinorum. Vrela i prinosi, 1933, 3, str. 100–102. — M. Vanino: Izvješće o. B. Zuzzeria o misijama 1724–1727. Ibid., 1936, 6, str. 72–75. — M. D. Grmek: Hrvati i Sveučilište u Padovi. Ljetopis JAZU, 1957, 62, str. 369.
 
Predrag Belić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUDINIĆ, Maksimilijan. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3041>.