BUDISAVLJEVIĆ, Boško

traži dalje ...

BUDISAVLJEVIĆ, Boško, arhitekt (Split, 15. IV 1942). U Zagrebu je završio gimnaziju 1960. i Arhitektonski fakultet 1968 (D. Galić). Od 1969. do 1971. radi u projektnom birou »Ingradinvesta« u Zagrebu, a 1971–73. suradnik je Majstorske radionice D. Galića. Diplomirao na École des Beaux- Arts u Parizu 1974. Od 1974. do 1976. zaposlen je u Zavodu za urbanizam općine Zabok, 1976–78. rukovodi prostornim uređenjem spomen-parka u Kumrovcu. Potom 1979. predaje u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a 1980–86. radi na Arhitektonskom fakultetu kao samostalni istraživač (teme stanovanja i urbane obnove). Od 1986. samostalni je arhitekt u Zagrebu, Beogradu i Beču. — Izradio je mikrourbanističke studije Pješakov kilometar (1976), Vrbici (1977, s R. Miličevićem i R. Mažuranom, nagrada 14. zagrebačkog salona), Grad za rušenje – o sanaciji zagrebačke periferije (1978, s grupom autora), studiju Trnja, Novoga Zagreba i priobalja Save (1981, s grupom autora), studiju za sanaciju i obnovu stambenih zona Zagreba (1982), Urbanizam bez urbanista – o sanaciji i rehabilitaciji bespravne izgradnje u Prištini (1985), studiju sanacije stambenih četvrti u Mostaru (1988). Autor je projekata za stambeni niz u Graetz-Armenvilliersu u Parizu (1973), programa projektiranja stambene izgradnje u NR Kongu (1985), detaljnog urbanističkog plana centra Zaboka (1975), studije za Generalni urbanistički plan Zagreba (1982) te urbanističkih planova za dijelove Lazarevca, Novoga Sada i Beograda (1986–88). Realizirao je prenosive sklopljive objekte (patent, 1979) i višestambenu zgradu u Kumrovcu (1980). Uspješno sudjelovao na natječajima za spomen-obilježje stote obljetnice Međunarodne unije za telekomunikacije u Ženevi (1965, s M. Ujević, jedna od tri prve nagrade), spomenik Seljačkoj buni u Gornjoj Stubici (1970, s M. Ujević, III nagrada), memorijalni kompleks na Kozari (1970, s M. Ujević, otkupna nagrada), operu u Beogradu (1971, s M. Uzelcem), stambeni objekt u Travnom u Zagrebu (1973, s grupom autora, I nagrada.) i dr. O temama urbanizma, stana i stanovanja, bespravne gradnje, sanacije gradskih područja i sl. objavljuje članke u periodicima, stručnim i znanstvenim publikacijama: Čovjek i prostor (1972, 1978, 1981, 1983), Arhitektura (1974, 1984), Komunikacije (1984, 1987), Centar za planiranje urbanog razvoja (1985), Dokumentacija za građevinarstvo i arhitekturu (1985), Književne novine (1985, 1987), Seminar ISOCARP-a (The International Society of City and Regional Planners, Beograd 1987). Sudjelovao na izložbi »Izazov« (Zagreb 1971), izložbama Zagrebačkog salona (od 1976), beogradskog Salona arhitekture i dr.

DJELA: Pravo slama (u: Krov nad glavom – ogledi o stambenoj bedi i siromaštvu. Beograd 1985, 121–134).
 
LIT.: A. Pasinović: Gradoubilački kroj ili gradograditeljski proboj. Čovjek i prostor, 26(1979) 318, str. 6–7. — V. Rajić: Mora li se baš sve srušiti. Vjesnik, 40(1979) 5. V, Pr., str. 6–7. — M. Mitrović: Priznanje – zagrebački pješak u Beogradu. Oko, 13(1985) 14–28. III str. 15. — V. Vuković: Kako izbeći princip »buldožera«. Borba, 63(1985) 7. XI, str. 7.
 
Tomislav Premerl (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BUDISAVLJEVIĆ, Boško. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3044>.