Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUJAS, Gašpar, pjesnik, kulturni i književni povjesničar (Šibenik, 6. I 1906 — Zagreb, 26. IX 1963). Nakon osnovne škole u Šibeniku polazio je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju (1917–23), na otočiću Visovcu završio novicijat (1924), gimnazijsko-filozofsko učilište polazio je u Zaostrogu (1924–26), u Makarskoj bogosloviju (1926–30). Dvije je godine predavao na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju, a od 1934. studirao je povijest jugoslavenskih književnosti. U Strasbourgu je 1935/36. slušao predavanja iz slavenske filologije i komparativne književnosti. Diplomirao je u Zagrebu 1938, doktorirao 1944. temom Hrvatska religiozna poezija novijeg vremena. Predavao je na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju (1938–44, 1956–57), Vjerskoj srednjoj školi u Makarskoj (1946–56), gdje je bio i ravnatelj (1946–53), zatim na Franjevačkoj vjerskoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu (1957–63). — Prvu pjesmu Ja molim objavio je u glasniku Gospa Sinjska (1922, 8/9). Do 1945. javljao se stihovima, prozom i člancima o književnosti u periodicima Jedra, Euharistijski glasnik, Nova revija (Makarska), Luč, Kalendar sv. Ante, Selo i grad, Danica (kalendar), Gospa Sinjska, Hrvatska prosvjeta, Obitelj, Hrvatska straža, Jadranska vila, Hrvatski glasnik, Hrvatska revija, Hrvatski narod i dr., a od 1954. u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, Zadarskoj reviji, Starinama, Građi za povijest književnosti hrvatske, Radovima Instituta JAZU u Zadru i dr. Služio se pseudonimima i šiframa Kamilov, K. Kamilov, Gašo Našky, M. Mily, G. B., gb. Posebno se zanimao za franjevačku književnu i kulturnu prošlost te pisao o narodnoj književnosti i A. Kačiću Miošiću. Talijanski slavist Luigi Salvini preveo je njegovu pjesmu Život za planinom za zbirku II Melograno (1942). Izbor iz svoje duhovne poezije objavio je B. u zbirci Sa svjetiljkom u rukama (1940). — Motivska ljestvica Bujasove religiozne lirike siromašna je i bez posebne izražajnosti (I. Kozarčanin), a zapaženiji je kao književni i kulturni povjesničar (J. Soldo).

DJELA: Katolička crkva i naša narodna poezija. Šibenik 1939. — Sa svjetiljkom u rukama. Šibenik 1940. — Harambašičeva religiozna poezija. Zagreb 1945. — Autobiografija. Makarska 1956. — Kod čudotvorne Majke Božje u Lurdu. Zagreb 1958.
 
LIT.: P. Grgec (-r-c): Tko je spjevao himnu trećoredaca? Hrvatska straža, 7(1935) 84, str. 4–5. — J. Korner: Pismo pjesniku fra Gašparu Bujasu. Hrvatska prosvjeta, 13(1936) 8, str. 317 — P. August: Novija hrvatska katolička književnost. Ibid., 14(1937) 1/2, str. 93–94. — P. Grgec (P. G.): Prva zbirka pjesama G. Bujasa. »Sa svjetiljkom u rukama«. Hrvatska straža, 11(1939) 275, str. 4. — S. Petrov: Kačićevim stopama. Nova revija, 17(1939) 5/6, str. 488–490. — I. Krolo: Pjesme fra G. Bujasa. Luč. 35(1939–40) 7/8, str. 12. — B. Klarić: Pjesme fra G. Bujasa. Obitelj, 12(1940) 13/14, str. 117. — I. Kozarčanin: Pregled nove lirike. Hrvatski dnevnik, 5(1940) 1355, str. 12. — V. Nikolić: Pjesnik sa svjetiljkom u rukama. Hrvatska revija, 13(1940) 4, str. 214–216. — S. Petrov: Bujasova bibliografija. Sa svjetiljkom u rukama. Šibenik 1940. — T. Smerdel: O poeziji jednog franjevca. Hrvatska prosvjeta, 27(1940) 5/7, str. 222–224. — J. Soldo: Dr Gašpar Bujas. Zadarska revija, 13(1964) 1, str. 81–82.
 
Nedjeljko Mihanović (1989)