Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUJOVIĆ, pomorska obitelj iz peraškog bratstva Stojšića. Prema A. Baloviću (u djelu poznatom kao Annali di Pirusto, rkp. iz XVIII st. u Muzeju grada Perasta), Bujovići su starinom iz Bjelopavlića. Kao većina Peraštana bavili su se pomorskom trgovinom. Oko 1624/25. trgovao je kapetan Petar Lukin duž jadranskih obala. Iz gusarskog zarobljeništva otkupljen je 1627. sredstvima skupljenim prodajom broda, nakon čega su ga mletačke vlasti oslobodile plaćanja carine za prijevoz žita iz Albanije. Petar Vickov bio je 1637. kapetan peraške općine. Bujovići se kao brodovlasnici spominju i 1650, a u dukalu iz 1654. navedeni su kao ugledna peraška obitelj. U to vrijeme imali su posjed i u Stolivu. U drugoj pol. XVII st. ističu se Stjepanovi sinovi →  VICKO i Ivan (umro 1694). Obojica su se bavila pomorskom trgovinom, a u razdobljima bez ratnih sukoba trgovala i s Turcima te zalazila u albansku luku Drač pod turskom vlasti. God. 1692. Ivan je trgovao s Francuzima. Isticao se u pomorskim sukobima s gusarima: 1686. zarobio je četiri tartane ulcinjskih gusara. S bratom Vickom dobio je 1691. od mletačkih vlasti posjed kod Risna. Na obiteljskoj palači u Perastu, sagradenoj 1694. prema nacrtima mletačkog arhitekta G. B. Fonte iz 1693, nalazi se više natpisa s imenima braće i grb bratstva Stojšićâ, koji je istodobno bio grb obitelji Bujović. Ivan je umro u Veneciji, a njegov grb s nadgrobnom pločom nalazi se u crkvi San Giovanni in Bragora. Vickovim sinovima Ivanu (rođ. 1697), Krsti (rođ. 1701) i Stjepanu (rođ. 1703) potvrđen je 1731. kneževski naslov (podijeljen Vicku 1704). Ivan je kao prokurator peraške općine obavljao 1742. neke poslove u Veneciji. Bio je i pomorac; 1751. sukobio se s gusarima (jedan »conte« Ivan bio je 1756. u alžirskom zarobljeništvu). Pukovnik Krsto (vjerojatno Ivanov brat) bavio se također pomorskom trgovinom; 1730. prevozio je svojim brodom robu u Zadar. Treći brat Stjepan bio je među organizatorima i sudionicima otmice Garofalije, žene Peraštanina Krila Cvjetkovića i njezine pratnje iz zatvora skadarskog paše Čauševića (1747), kamo je dospjela 1746. nakon muževljeve pogibije. Stjepanovo sudioništvo u otmici opjevano je u narodnoj pjesmi Pjesma od kursara Grila (u zbirci Nikole Mazarovića u Nadžupskom arhivu crkve Sv. Nikole u Perastu). Mletačke su ga vlasti zajedno s ostalim sudionicima u otmici oštro kaznile, ocijenivši događaj nepogodnim zbog njihovih tadašnjih odnosa s Turcima. Vicko je oko 1752. i 1758/59. bio izaslanik peraške općine u Veneciji. Iz kneževske je grane i pukovnik Tripe (oko 1756). U drugoj pol. XVIII st. spominju se kao pravnici Vicko i →  IVAN, poznati matematičar, stručnjak za hidrauliku i političar. U Saggi scientifici e letterari dell’Accademia di Padova (Padova 1786, sv. 1), u poglavlju koje sadržava popis članova akademije naveden je i Jerolim. Potkraj XVIII st. boravio je Antun na obiteljskom dobru Kumboru kod Herceg-Novog. Dopisivao se s Julijem Bajamontijem (njegovo pismo Bajamontiju od 28. II 1782. pohranjeno je u Zbirci rijetkosti NSB-a u Zagrebu). God. 1827. dobio je Ivan Vicko austrijsku potvrdu plemstva, a 1830. potvrdu naslova »conte veneto«. N. Luković navodi prema francuskim izvorima podatke o posljednjem knezu Bujoviću (ime nije navedeno, možda je to bio Ivan Vicko) koji je živio u Parizu i gdje je, ne mogavši platiti dugove, bio zatvoren u tamnici Clichy (1838–43). — U Knjižnici Male braće u Dubrovniku pohranjen je rukopis Documenti spettanti alla famiglia Bujovich di Perasto, a drugi Memorie sulle Boche di Cattaro estratte da documenti della famiglia Bujovich di Perasto. Copia tratta dall’originale... dal Sig.r Cap.n Steffano Bubich u Arhivu JAZU u Zagrebu. U peraškoj obiteljskoj palači smješten je Muzej grada Perasta. Bujoviće je opjevao A. Kačić Miošić. Crteži s prikazom brodova i pomorskih podviga braće Vicka i Ivana (u XVII st.) nalaze se u zbirci crteža priloženoj djelu Julija Balovića Pratichae schriyaneschae (rkp. iz 1695. u Arhivu Zavoda za znanstveni rad Istraživačkog centra JAZU u Splitu).

LIT.: Obitelj. — A. Bašić: Notizie della vita e degli scritti di tre illustri Perastini. Ragusa 1833, (5). — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, str. XVII, 6, 32. — F. Visković: Storia di Perasto. Trieste 1898, 21–22, 101, 235, 253, 274. — P. Butorac: Gospa od Škrpjela. Sarajevo 1928, 50, 61, 112. — Isti: Opatija Sv. Jurja kod Perasta. Zagreb 1928, 69, 73, 77, 79. — N. Luković: Posljednji Bujović u pariškoj tamnici Clichy. Glas Boke, 2(1933) 21, str. 1–2. — P. Butorac: Boka Kotorska nakon pada Mletačke Republike do bečkog kongresa (1797–1815). Rad JAZU, 1938, 265, str. 120–121. — K. Prijatelj: Umjetnost XVII. i XVIII. st. u Dalmaciji. Zagreb 1956, 35. — G. Stanojević: Građa za istoriju Perasta. Spomenik SAN, 1956, 105, str. 56–58, 62–64, 66. — M. M. Milošević: Nosioci pomorske privrede Perasta u prvoj polovini XVIII vijeka. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 7(1958) str. 91, 127. — M. Montani: Uz kamene spomenike na otoku Sv. Đorđa kod Perasta. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 5(1963) str. 365, 368. — M. Bošković: Herojski podvizi bokeljskih pomoraca. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 13(1965) str. 176. — C. Fisković: Borbe Peraštana s gusarima u XVII i XVIII stoljeću. Ibid., 21(1973) str. 11, 15, 17–21, 28, 44. — Petar Lukin. — A. Milošević: Navala afričkih gusara na Perast 1624. godine. Ibid., 4(1955)(1956!) str. 36. — M. Milošević: Mletački izvori o pohari Perasta 1624. godine i organizacija sjevernoafričke piraterije. Ibid., 25(1977) str. 50–51. — Ivan (umro 1694). — S. Mijušković: Francusko-peraški sukobi oko dračkog tržišta krajem XVII i početkom XVIII vijeka. Ibid., 10(1962) str. 314–316. — G. Brajković: Prilozi pitanjima pomorskog školovanja u Perastu. Zbornik Više pomorske škole u Kotoru, 1(1974) str. 72. — Stjepan (rođen 1703). — M. Milošević: Pogibija gusara Krila Cvjetkovića u svjetlu društveno-političkih, ekonomskih i književnih zbivanja u Perastu sredinom XVIII stoljeća. Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 18(1980) str. 195–198, 201, 207, 209, 211, 213. — Jerolim. — G. Sabalich: Civiltà latina in Dalmazia. Zara 1902, 77.
 
Tatjana Radauš (1989)