GUBEC, Ambroz

traži dalje ...

GUBEC, Ambroz (Ghubez, Gobec, Gubacz, Gubecius, Gubes, Gubez, Gubec beg, Gwbez; Jambrek, Mathias, Matias, Matija), vođa seljačke bune (Hižakovec u Hrvatskom zagorju, o. 1548 — Zagreb, 15. II. 1573?). Spominje se kao podložnik F. Tahyja na stubičkom vlastelinstvu u Hrvatskom zagorju. Prema urbaru iz 1567. spomenut je kao inkvilin s imenom Ambroz. U historiografiji se od 1622 (M. Istvánffy) spominje pod imenom Matija; u hrvatsku historiografiju to ime uvodi V. Klaić. Prema Istvánffyju sastavljeni su svi kasniji opisi seljačke bune 1573. uglavnom do građe koju je prikupio F. Rački. Nju je obogatilo tek sustavno istraživanje u arhivima Budimpešte, Graza, Beča i Venecije u desetljeću koje je prethodilo proslavi 400. obljetnice seljačke bune. U historiografiji nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja bune 1573, kojoj su pobunjeni seljaci na čelo doveli Gupca jer su »smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću« (Istvánffy). Ishodište bune bilo je stubičko vlastelinstvo koje je više godina prije njezina izbijanja bilo predmetom spora između nekoliko vlasnika koji su u borbu sa suparnicima uvlačili i različite kategorije podložnika. Kada je potkraj siječnja 1573. izbila buna, G. je s dijelom buntovnika, kojemu su glavninu činili podložnici (kmetovi) s »vlastelinstava Susjedgrada, Stubice i Cesargrada« (J. Adamček), između 29. I. i 2. II. 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića Šabac kraj Krapine. Istodobno istočno od Zaboka pobuni su se pridružili podložnici M. Konjskog na nagovor Gupca i I. Pasanca. Pobunjenici pod zapovjedništvom Gupca zaustavljeni su pod Krapinom. Nakon početnih uspjeha u širenju pobune već za desetak dana pobunjenici doživljavaju nekoliko poraza, među ostalim u Krškom i kraj Kerestinca te se vraćaju u kraj oko Donje Stubice odakle su i krenuli. U odlučnoj bitki koja se vodila između pobunjenika pod Gupčevim zapovjedništvom – prema Adamčeku oko 6000 ljudi – i vojske koju je vodio podban G. Alapić kraj Stubičkih Toplica 9. II. 1573. Gubec i pobunjenici su poraženi. U historiografiji je osim dvojbe da li je riječ o križarskoj vojni (N. Klaić) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, Adamček), također upitno da li je Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. II. u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh 1574. u selu Hižakovec spominje inkvilin, Jambrek Gwbez. A. Šenoa je o buni 1573. napisao povijesni roman Seljačka buna u kojem je G. glavni lik.

LIT.: A. Vramec: Kronika vezda znovich zpravliena kratka. Lublana 1578, 65. — N. Istvánffy: Historiarum de rebus Ungaricis libri XXXIV. Coloniae Agrippinae 1622. — F. Rački: Gradja za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune god. 1573. Starine, 1875, 7, str. 164–322; 1876, 8, str. 243–252. — R. Horvat: Seljačka buna 1573. Sarajevo 1897. — J. Hartinger: Hrvatsko-slovenska seljačka buna godine 1573. Osijek 1911. — F. Šišić: Seljačka buna od 1573. Jugoslavenska njiva, 7(1923) I/3, str. 89–94; 4, str. 170–173; 5, str. 204–205; 6, str. 235–241. — Isti: Dva hrvatska buntovnika (Matija Gubec i Eugen Kvaternik). Brastvo (Beograd), 1924, 18, str. 113–127. — M. Durman: Hrvatska seljačka buna godine 1573. Zagreb 1936. — R. Bićanić: Začetki kapitalističnih odnosov v hrvatsko-slovenskem kmečkem uporu. Ekonomska revija (Ljubljana), 2(1951) 5/6, str. 411–421. — S. Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956. — B. Grafenauer: Zgodovina slovenskega naroda, 3. Ljubljana 1956, 134–150. — J. V. Bromlej: Krest’janskoe vostanie 1573. g. v Horvatii. Moskva 1959. — B. Grafenauer: Kmečki upori na Slovenskem. Ljubljana 1962, 188–252. — J. Adamček: Novi dokumenti o ugušivanju seljačke bune 1573. Arhivski vjesnik, 10(1967) str. 69, 72–73. — Isti: Prilozi povijesti seljačke bune 1573. Radovi Filozofskog fakulteta. Odsjek za povijest, 6(1968) str. 89–93. — Isti: Seljačka buna 1573. Zagreb 1968. — J. Šidak: Prilozi Josipa Adamčeka povijesti seljačke bune 1573. Historijski zbornik, 21–22(1968–69) str. 587–588. — J. Adamček: Seljački kralj Gubec-beg. Nastava povijesti, 1972, 4, str. 1–7. — N. Klaić: »Ostaci ostataka« Hrvatske i Slavonije u XVI stoljeću (od mohačke bitke do seljačke bune 1573. godine). Arhivski vjesnik, 16(1973) str. 280–325. — Ista: Neki novi pogledi na uzroke hrvatsko-slovenske seljačke bune 1572–1573. god. Zgodovinski časopis (Ljubljana), 27(1973) 3/4, str. 219–303. — U povodu 400. godišnjice hrvatsko-slovenske seljačke bune. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1973, br. 5. — B. Grafenauer: Boj za staro pravdo v 15. in 16. stoletju na Slovenskem. Ljubljana 1974, 145–311. — W. Schulze: Der Windische Bauernaufstand von 1573. Südost-Forschungen (München), 33(1974) str. 15–61. — N. Klaić: Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd 1976, 73–121. — Ista: Legenda i stvarnost u buni 1573. god. Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd), 17(1978) 1/4, str. 179–196. — J. Adamček: Seljačka buna 1573. U: Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća. Zagreb 1981, 43, 45, 49–50, 55. — J. Šidak: Seljačka buna g. 1573. u historiografiji. U: Kroz pet stoljeća hrvatske povijesti. Zagreb 1981, 15–17, 23, 25, 27, 34–35. — N. Klaić: Historijska pozadina Šenoine pripovijetke i romana. Croatica, 13(1982) 17/18, str. 8–105. — Ista: Historijska pozadina Šenoine »Seljačke bune«. Gordogan, 7(1985) 19, str. 50–136; 8(1986) 20/21, str. 3–57. — M. Strecha: Anno domini 1573 – križarski rat ili antifeudalna buna. Ibid., 9(1987) 23/24, str. 123–147.
 
Mladen Švab (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GUBEC, Ambroz. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/31>.