GUBEC, Ambroz
traži dalje ...GUBEC, Ambroz (Ghubez, Gobec, Gubacz, Gubecius, Gubes, Gubez, Gubec beg, Gwbez; Jambrek, Mathias, Matias, Matija), vođa seljačke bune (Hižakovec u Hrvatskom zagorju, o. 1548 — Zagreb, 15. II. 1573?). Spominje se kao podložnik F. Tahyja na stubičkom vlastelinstvu u Hrvatskom zagorju. Prema urbaru iz 1567. spomenut je kao inkvilin s imenom Ambroz. U historiografiji se od 1622 (M. Istvánffy) spominje pod imenom Matija; u hrvatsku historiografiju to ime uvodi V. Klaić. Prema Istvánffyju sastavljeni su svi kasniji opisi seljačke bune 1573. uglavnom do građe koju je prikupio F. Rački. Nju je obogatilo tek sustavno istraživanje u arhivima Budimpešte, Graza, Beča i Venecije u desetljeću koje je prethodilo proslavi 400. obljetnice seljačke bune. U historiografiji nije u potpunosti razriješeno pitanje glavnog obilježja bune 1573, kojoj su pobunjeni seljaci na čelo doveli Gupca jer su »smatrali da se, među ostalim, odlikuje pameću i hrabrošću« (Istvánffy). Ishodište bune bilo je stubičko vlastelinstvo koje je više godina prije njezina izbijanja bilo predmetom spora između nekoliko vlasnika koji su u borbu sa suparnicima uvlačili i različite kategorije podložnika. Kada je potkraj siječnja 1573. izbila buna, G. je s dijelom buntovnika, kojemu su glavninu činili podložnici (kmetovi) s »vlastelinstava Susjedgrada, Stubice i Cesargrada« (J. Adamček), između 29. I. i 2. II. 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića Šabac kraj Krapine. Istodobno istočno od Zaboka pobuni su se pridružili podložnici M. Konjskog na nagovor Gupca i I. Pasanca. Pobunjenici pod zapovjedništvom Gupca zaustavljeni su pod Krapinom. Nakon početnih uspjeha u širenju pobune već za desetak dana pobunjenici doživljavaju nekoliko poraza, među ostalim u Krškom i kraj Kerestinca te se vraćaju u kraj oko Donje Stubice odakle su i krenuli. U odlučnoj bitki koja se vodila između pobunjenika pod Gupčevim zapovjedništvom – prema Adamčeku oko 6000 ljudi – i vojske koju je vodio podban G. Alapić kraj Stubičkih Toplica 9. II. 1573. Gubec i pobunjenici su poraženi. U historiografiji je osim dvojbe da li je riječ o križarskoj vojni (N. Klaić) ili početcima razredne borbe (R. Bićanić, Adamček), također upitno da li je Gubec za kaznu proglašen »kraljem«, okrunjen užarenom željeznom krunom i, kao što se općenito drži, smaknut uz mučenje 15. II. u Zagrebu ili nije. Činjenica je da se u popisu podložnika obitelji Hennyngh 1574. u selu Hižakovec spominje inkvilin, Jambrek Gwbez. A. Šenoa je o buni 1573. napisao povijesni roman Seljačka buna u kojem je G. glavni lik.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
GUBEC, Ambroz. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/31>.