Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUNTIĆ, Didak (Franjo), prosvjetni i socijalni djelatnik (Paoča kod Čitluka, 9. X 1871 — Čitluk, 3. II 1922). Školovao se u Gradnićima, Širokom Brijegu i Humcu, gdje je 1888. stupio u Franjevački red. Filozofiju i teologiju studirao je u Innsbrucku (1890–95), potom predaje hrvatski i klasične jezike u širokobreškoj gimnaziji (1911–19. direktor), kojoj je 1918. isposlovao pravo javnosti. Uz to je 1905–10. u Širokom Brijegu vodio izgradnju crkve. Provincijalom hercegovačkih franjevaca izabran je 1919. — B. je sustavno djelovao na promicanju gospodarskih i prosvjetnih prilika u Hercegovini. Upućivao je seljake u naprednije voćarstvo i poljodjelstvo, poticao uzgoj i pravedniji otkup duhana, navodnjavanje poljâ i izgradnju putova. Program gospodarske i kulturne obnove iznio je u Memorandumu koji je 20. XI 1909. uputio ministru S. Buriánu. B. je zamislio prosvjetnu akciju u Hercegovini kojom bi iskorijenio nepismenost. Njegovom pobudom i metodom organizirani su od 1910. vrlo uspjeli analfabetski tečajevi u kojima je opismenjeno oko 13 000 odraslih osoba. U godinama gladi za I svjetskog rata osigurao je u Slavoniji i Srijemu prihvat i smještaj za oko 17 000 glađu ugrožene hercegovačke djece, a uz pomoć I. Kršnjavoga, S. Srkulja i V. Heinzla otvorio u Zagrebu 1919. konvikt za školovanje siromašnih učenika i studenata. Nakon rata B. je na sjednici Narodnog vijeća SHS (28. X 1918) izabran za člana Vijeća. Bio je nositelj liste Pučke stranke na izborima za Konstituantu. Izabran u Privremeno narodno predstavništvo, posebno je nastojao da ratni invalidi i udovice ostvare svoja prava, a nezaposleni nađu posao. Umro je na Čitlučkom polju dok je s nekim prijateljima tražio mogućnosti za njegovu melioraciju. — B. je povremeno pisao u listovima Hrvatstvo (1908), Hrvatska narodna zajednica (1914), Kršćanska obitelj (1914–18), Narodna sloboda (1919–22). Neka njegova pisma, važni dokumenti onodobnoga društveno-političkog i gospodarskog života, objavljena su posmrtno. U narodu zvan »ocem Hercegovine«.

LIT.: P. M. Lasić: Put do narodne prosvjete po metodi O. fra D. Buntića. Zagreb 1919. — I. Jakovljević: Fra Didak Buntić. In memoriam. Hrvatska obrana, 21(1922) 30, str. 2; 31, str. 2; 32, str. 2. — S. Roca: Junaci rada. Pučka prosvjeta, 2(1922) 4, str. 55–56. — O. Knezović: Život i rad fra Didaka Buntića. Zagreb 1938. — Fra Didak Buntić (s iscrpnom lit. do 1977). Spomenica o 60. obljetnici spasavanja gladne djece iz Hercegovine. Zagreb- Mostar 1978.
 
Andrija Nikić (1989)