Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

GUBERINA, Petar, fonetičar (Šibenik, 22. V. 1913). Maturirao 1931. u klasičnoj gimnaziji u Šibeniku. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao francuski i latinski 1935, doktorirao 1939. na pariškoj Sorbonni tezom Valeur logique et valeur stilistique des propositions complexes en français et en croate. God. 1941–42. bio član Državnog ureda za hrvatski jezik. U jesen 1942. prelazi na Sveučilište u Milanu kao lektor hrvatskoga jezika. U Švicarskoj boravi 1943. i surađuje s C. Ballyjem. God. 1945–51. u jugoslavenskoj je diplomatskoj službi. Od 1951. redoviti je profesor romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pri kojemu 1954. utemeljuje Institut za fonetiku, a 1963. Katedru (poslije Odsjek) za fonetiku. – Sljedbenik ženevske lingvističke škole C. Ballyja i njegove afektivne stilistike; proučava zvuk, pokret, intonaciju i ritam u jeziku/govoru te već u disertaciji govorene vrednote drži bitnima pri određivanju logičkoga sadržaja teksta (rečenice). Više godina radio je u laboratorijima za eksperimentalnu fonetiku u Milanu i Parizu s A. Gemellijem i P. Fouchéom proučavajući vrijednost intonacije, intenziteta i mimike u ljudskom govoru te uvodi patologiju sluha u fonetsko istraživanje, a eksperimentalnu fonetiku u područje ispitivanja sluha. U vezi s tim istraživanjima konstruirao je verbotonalni audiometar i dokazao da fizička analiza glasova ne može biti mjerilo za njihovu percepciju te da jedino psihoakustične optimale mogu odrediti koja je sastavnica važna za razumijevanje glasova. Rezultate istraživanja na području fonetike primijenio je na područje učenja stranih jezika, korekcije glasova i slušanja glasova. Zajedno s P. Rivencom utemeljuje 1952–54. u École normale supérieure u Saint-Cloudu audiovizualnu metodu za učenje stranih jezika te je primjenjuje na učenju francuskoga, a 1954–55. izlaže svoju verbotonalnu teoriju i mogućnosti njezine primjene na području patologije slušanja i govora. God. 1961. utemeljuje u Zagrebu Centar za rehabilitaciju slušanja i govora po verbotonalnoj metodi (SUVAG – Système universel verbo-tonal d’audition – Guberina), koji prerasta u svjetsko središte za razvitak i primjenu verbotonalne metode. U okviru institucija UN (UNICEF, UNESCO, WHO) SUVAG 1980-ih promiče verbotonalnu metodu u Alžiru, Tunisu, Egiptu, Angoli, Senegalu, Brazilu i Kolumbiji. Misli o tome da se ljudski izraz razvio na temelju zvuka i pokreta te da oni imaju svoj vlastiti sadržaj i u etapi artikuliranoga ljudskoga govora obrađuje u knjizi Zvuk i pokret u jeziku (1952). Sintezu u pristupu jezičnoj komunikaciji iznio je u knjizi Povezanost jezičnih elemenata (1952). Izvorni pristup historijskoj fonetici vidljiv je u dijalektološkim studijama o govoru otoka Suska (Hrvatski dijalektološki zbornik, 1, Zagreb 1956; suautori J. Hamm i M. Hraste) i veljotskoj diftongaciji (Rad JAZU, 1962, 327), u kojima zakonitosti historijskih fonetskih promjena objašnjava zakonitostima slušanja. Govor je proučavao i kao sredstvo umjetničkoga izraza pri interpretaciji književnih djela (npr. ritam u Krleže, Zbornik o Miroslavu Krleži, Zagreb 1963). Prvi je u nas dao cjelovit prikaz crnačke poezije francuskoga i engleskoga izraza (Rad JAZU, 1955, 308). Slijedeći osnovne Saussureove postavke o jeziku i Ballyeve o stilistici, razvija teoriju o hrvatskom i srpskom jezičnom osjećaju te u suradnji s K. Krstićem objavljuje 1940. Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika, djelo u obranu hrvatske jezične samobitnosti pred sveopćom srbizacijom, što ju je provodila beogradska centralistička vlast. S Krstićem i F. Ciprom izradio je 1941. Hrvatski pravopis na umjerenim fonološkim načelima, koji je uništen u tiskari, ali sačuvan u prijelomu te prvi put objelodanjen 1998. Guberinini radovi o stilistici i o vrednotama govorenoga jezika bili su među temeljnima u proučavanju književnih tekstova tzv. zagrebačke škole. Objavljivao je u Nastavnom vjesniku (1936–37, 1939–42), Hrvatskom jeziku (1938–39), Annales de l’Institut français de Zagreb (1939), Alma mater Croatica (1940, 1942), Hrvatskoj reviji (1940–42), Obzoru (1940, 69), Hrvatskom narodu (1941, 95, 108, 160), Le lingue estere (Milano 1942), Novoj Hrvatskoj (1942), Radu JAZU (1951, 282), Journal français d’ORL (Lyon 1956), Revue de laryngologie (Bordeaux 1956), Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia (1957–59, 1961), Revue de phonétique appliqué (Mons 1965, 1970, 1972–73, 1987, 1990), Defektologija (1966), Govor (1967, 1971, 1986), Advances in Teaching of Modern Languages (New York 1976), Filologija (1978, 1986), Linguistica (Ljubljana 1984, 1992), Suvag (1988–1990), Senjski zbornik (1991) i dr. Dopisni član JAZU (danas HAZU) od 1955, redoviti od 1963. Primio više međunarodnih i domaćih odličja i priznanja, među kojima i francuskoga Reda Legije časti (Chevalier 1968, La Croix d’ Officier 1989), te Republičke nagrade za životno djelo (1976). Počasni je konzul Republike Portugal od 1979.

DJELA: Valeur logique et valeur stylistique des propositions complexes en français et en croate. Zagreb 1939, 19542 (izmijenjeno izd.), Mons 19933. – Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika. Zagreb 1940, Mainz 19772 (pretisak). – Povezanost jezičnih elemenata. Zagreb 1952. – Zvuk i pokret u jeziku. Zagreb 1952, 19672. – Stilistika. Zagreb 1958, 19672. – Francuski. Audiovizuelna globalno-strukturalna metoda. Priručna gramatika (suautor Hélène Gauvent). Zagreb 1963, 19702, 19723. – Francuski. Audiovizuelna globalno-strukturalna metoda. Priručni rječnik. Zagreb 1963, 19702, 19723. – La méthode audiovisuelle structuro-globale. Zagreb 1963. – Francuski. Audiovizuelna metoda (suautor Hélène Gauvenet). Zagreb 1971. – Study of the Sensitivity of the Blind for Rhythm and Intonation when Learning Foreign Languages. Zagreb 1971. – Case Studies in the Use of Restricted Bands of Frequencies in Auditory Rehabilitation of Deaf (suautori I. Škarić i B. Žaja). Zagreb 1972. – The Verbo-tonal Method for Rehabilitating People with Communication Problems (suautor C. W. Asp). New York 1981. – Hrvatski pravopis (suautori F. Cipra i K. Krstić). Zagreb 1998. – Potpuniji popis radova vidi u: Filologija, 1987–88, 15, str. 5–10.
 
LIT.: A. M.: Petar Guberina, Valeur logique et valeur stylistique… Annales de l’Institut français de Zagreb, 3(1939) 9, str. 121–122. – J. Tomić: P. Guberina, Valeur logique et valeur stylistique des propositions complexes en français et en croate. Nastavni vjesnik, 48(1939–40) 4, str. 292–299. – I. Esih: Dr. P. Guberina i dr. K. Krstić, Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika. Obzor, 81(1940) 266, str. 2. – P. J. Gršković: Hrvatski ili srpski jezični osjećaj. Nastavnički pokret, 1(1940) 2, str. 2–4. – B. Jurišić: Pitanje hrvatske jezične posebnosti. Nastavni vjesnik, 49(1940–41) 4, str. 268–281. – J. Škavić: Marginalije uz knjigu »Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika«. Nastavnički pokret, 1(1940) 7/8, str. 12–15. – P. J. Gršković: Još o Razlikama… Ibid., 2(1941) 2/3, str. 11. – J. Vuković: Hrvatski stručnjaci o knjizi g.g. Guberine i Krstića. Naš jezik (Beograd), 8(1941) 1, str. 1–10. – Lj. Jonke: Petar Guberina, Zvuk i pokret u jeziku. Jezik, 1(1952–53) 3, str. 93–94. – Biografije novoizabranih članova JAZU: Petar Guberina, vanredni profesor na Filozofskom fakultetu. Ljetopis JAZU, 1957, 62, str. 202–203. – N. Gol: »Zeleni kontinent« zove Guberinu. Matica, 18(1968) 12, str. 456–457. – C. Roberge: Theory and Application of the Zagreb’s Methodology. Tokyo 1979. – C. W. Asp: Petar Guberina’s Insights, Verbotonal Ideas in Contrast to Current Issues in Rehabilitation. Filologija, 15(1987–88), str. 11–22. – G. Beis: Hommages à l’oeuvre de P. Guberina. Ibid., str. 23–25. – R. Filipović: Petar Guberina. Ibid., str. 1–3. – R. Renard: Structuro-global et verbo-tonal notions indissolubles. Ibid., str. 177–182. – V. Brodnjak (V. B.): Postoji li hrvatski jezični osjećaj i srpsko jezično osećanje? Marulić, 23(1990) 3, str. 403–411. – P. Rivenc: La problématique SGAV (Structuro-globale audio-visuelle) aujourd’ hui. Revue de phonétique apliquée (Mons), 1991, 99/101, str. 121–132. – M. Pansini: O znanstvenim načelima profesora Guberine. Suvag, 5(1992) 1/2, str. 1–12. – S. Babić: Izašao prvi onemogućeni hrvatski pravopis. Jezik, 46(1998–99) 2, str. 74–76. – N.Bašić: Uvod u nastanak Guberina–Krstićevih Razlika. Ibid., 47(1999–2000) 4, str. 121–134. – Ista: Odjeci Guberina–Krstićevih Razlika u hrvatskome jeziku i jezikoslovlju. Ibid., 5, str. 179–194. 
 
Redakcija (2002)