BURGER, Hotimir

BURGER, Hotimir, filozofski pisac (Tržič, 22. III 1943). Gimnaziju završio u Varaždinu 1961, filozofiju i komparativnu književnost diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1966, gdje je doktorirao 1975. tezom Problem znanosti u djelu Karla Marxa. Od 1968. do 1975. asistent pri Katedri za povijest marksizma na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu, od 1975. asistent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje 1976. postaje docentom, 1981. izvanrednim, a 1986. redovitim profesorom (filozofija marksizma). Bio je predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva (1981–83). Odgovorni je urednik časopisa Filozofska istraživanja (od 1980). — Burgerovi radovi široka su tematskog raspona. Njegove su analize usmjerene na klasičnu njemačku filozofiju i njezine odnose prema marksizmu (I. Kant, G. W. F. Hegel, novokantovstvo), na pojedine aspekte Marxova djela (problemi predmetnosti, znanosti, povijesti, metode, humanizma, kritike političke ekonomije i dr.), na teorijske prinose marksističkih mislilaca (austromarksisti, frankfurtska škola, K. Korsch, E. Bioch, G. Lukács, K. Kosik, J. Habermas i dr. ) te na aktualne marksističke i filozofske teme (tehnika, modernitet, filozofija povijesti, problem ideologije, pojam rada, suvremeni revolucionarni pokreti i dr.). — Rasprave, recenzije, prikaze i osvrte objavljivao u publikacijama: Naše teme (1966–71, 1982–83), Politička misao (1968, 1970, 1973), Pitanja (1970, 1972), Kulturni radnik (1971, 1974–76, 1979–80, 1982–83, 1986–87), Praxis (1972, 1974), Dometi (1976), Filozofska istraživanja (1980–81, 1983–87), Socijalizam u svetu (1980, 1983–84) i dr. Izabrao tekstove i napisao predgovore u zbornicima Socijalizam i etika, 1979; Austromarksizam, 1982; Karl Korsch: Marksizam i revolucija, 1983. Napisao je popratne studije uz prijevode spisa R. Rosdolskog (Prilog povijesti nastajanja Marxova »Kapitala«, 1–2, Beograd 1975), F. Engelsa (K. Marx i F. Engels, Dela, sv. 43, Beograd 1983), F. Borkenaua (Prelaz od feudalne ka građanskoj slici sveta, Beograd 1983), R. Dutschkea (Moj dugi marš, Zagreb 1983), A. Sohn-Rethela (Materijalistička kritika spoznaje i podruštvljenje rada, Zagreb 1984), M. Horkheimera (Kritika instrumentalnog uma, Zagreb 1988), i J. Habermasa (Filozofski diskurs moderne, Zagreb 1988).