Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUROVIĆ, Nikola, pjesnik i pomorac (Perast, oko 1655 — ?, 1737). Sin Tripa Nikolina. Podaci o rođenju i godini smrti poznati samo iz zapisâ Tripa Smeće (Smecchia, Smekja), pohranjenih u Nadžupskom arhivu crkve Sv. Nikole u Perastu. Bavio se pomorskom trgovinom. God. 1683–1701. plovio je na tuđim i vlastitim brodovima (mala fregata i grip) koje je u ratnim razdobljima stavljao pod mletačku zastavu. Za morejskoga rata 1684–99. sudjelovao je u sukobima s Turcima: 1685. kod Korona (Koróni), a 1686. kod Modona (Methöni) u Moreji (poluotok Peloponez), 1687. u osvajanju Herceg-Novog, 1692. u borbama na Cetinju, 1694. kod Klobuka i Trebinja (tu i u Carinama bio je 1694/95. mletački guverner). Borio se također kod Bara 1717. i Ulcinja 1718. Primio je više mletačkih službenih priznanja (objavljeno u spisu Benemerenze della communita et universita di Perasto, S. l., s. a. – tiskano vjerojatno 1758). U peraškoj općini bio je punomoćnik (»procuratore«), sudac i više puta načelnik (kapetan, 1717–19. i 1723–27). U razdoblju 1694–1710. nadgledao je gradnju zvonika crkve Sv. Nikole u Perastu (bio je njen punomoćnik), 1718. brinuo oko nabavke oltara za crkvu Gospe od Škrpjela na otočiću pred Perastom. Crkvi Sv. Nikole i crkvi Gospe od Škrpjela darovao je dva srebrna relikvijara. U ovoj posljednjoj čuva se srebrna zavjetna pločica iz 1701. s Nikolinim imenom. — Bio je pjesnik, skupljač narodnih i crkvenih pjesama i prepisivač. Među njegovim pjesničkim sastavcima poznata je prigodnica U pohvalu prisvjetloga i pripoštovanoga gospodina Vicka Zmajevića arkibiskupa zadarskoga, gospodičića perastkoga, godišta 1713. Pjesma je nastala u povodu izbora V. Zmajevića, pristaše narodnog jezika, za zadarskog nadbiskupa, a objavljena je u antologiji Poezija baroka (Titograd 1976) i u Forumu (1982). U Bogišićevoj biblioteci u Cavtatu pohranjena je rukopisna pjesmarica (sign. M 124), pisana, kako je utvrdio G. Brajković, Burovićevom rukom, a sadržava prijepise tekstova narodnih pjesama (bugarštice, počasnice, poskočice i dr.) i pjesama dubrovačkih pjesnika te Burovićeve stihove. Među njima su tri koje je ispjevao svome suvremeniku pomorcu i ratniku Ivanu Buroviću. Jedna od njih uvrštena je u spomenutu antologiju pod naslovom Pohvala kavaljeru Ivanu Buroviću. Tri pjesme ispjevao je svome sinu pjesniku Luki (naziva ga dun Vuko). Prema Brajkoviću i M. Miloševiću, Luka je opjevao očevo sudioništvo u bitkama kod Korona i Modona. Za proučavatelje kulturne i književne baštine zanimljiva je Burovićeva prepisivačka djelatnost, u prvom redu stoga što su neka djela starih dubrovačkih pisaca sačuvana i poznata samo u njegovu prijepisu. Nedavno otkriveno dramsko djelo Mavra Vetranovića Čavčića Istorija od Dijane, koje proširuje saznanja o počecima hrvatske dramske književnosti, prepisao je dva puta: jedan rukopis nalazi se u Nadžupskom arhivu u Perastu, a drugi je u posjedu obitelji Jokanović u Milanu. U istome arhivu pohranjen je također necjelovit Burovićev prijepis teksta kompilirane tragedije Savka Gučetića Bendeševića Dalida (stariji od onoga u Knjižnici Male braće u Dubrovniku) te rukopis s crkvenoobrednim i blagdanskim pjesmama, koji je Brajković nazvao Peraška crkvena pjesmarica. U Arhivu JAZU u Zagrebu čuva se Zbornik dubrovačkih pjesnika (sign. II b 12) pisan njegovom rukom. U istom rukopisu (f. 101–103) upisano je više pjesama rukom njegova suvremenika peraškog župnika i opata A. Zambelića, među njima i makaronska pjesma Poklon s’srčanijem pozdravom... Niku Buroviću, vladaocu peraškomu, zapravo preradba pjesme posvećene prvotno Ignjatu Đurđeviću. U istom rukopisu ima i pismenih unesaka pjesnika F. Morandija (1748–1826). Burovićev udjel u događajima oko osvajanja Klobuka opjevan je u narodnoj pjesmi u rukopisnoj Zbirci pjesama Nikole Mazarovića. U Nadžupskom arhivu u Perastu pohranjeni su mnogobrojni dokumenti pisani Burovićevom rukom, a jedna njegova bilješka nalazi se i na primjerku Palmotićeva hrvatskog prijevoda Kristijade (Rim 1670; knjiga u Nadžupskoj biblioteci crkve Sv. Nikole u Perastu) M. G. Vide.

LIT.: G. Stanojević: Građa za istoriju Perasta. Spomenik SAN, 1956, 105, str. 57–58, 62, 66. — P. D. Šerović: Nekoliko akata iz XVII i XVIII v. o zaslugama i odlikovanjima Peraštana. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru, 12(1964) str. 197–200. — G. Brajković: Prilozi pitanjima pomorskog školovanja u Perastu. Zbornik Više pomorske škole u Kotoru, 1(1974) str. 68. — (Isti): Autorstvo jedne peraške pjesmarice. Boka, 5(1975) 15. VIII, str. 8. — Isti: Pjesma kapetana Nikole Burovića zadarskom nadbiskupu Vicku Zmajeviću. Služba Božja, 16(1976) 2, str. 128–140. — G. Brajković i M. Milošević: Nikola Burović (oko 1655–1737) (u: Poezija baroka XVII i XVIII vijek. Antologija. Titograd 1976, 339–340). — R. Rotković: Pregled crnogorske literature. Stvaranje, 34(1979) 4, 600. — G. Brajković: Peraštanin Nikola Burović prepisivač Vetranovićeve Istorije od Dijane. Forum, 21(1982) 1/3, str. 116–132. — S. P. Novak: Otkriće Vetranovićeve »Istorije od Dijane« u Milanu i Perastu. Ibid., str. 88, 91–93, 100. — J. Vončina: Neka pitanja o novopronadenoj Istoriji od Dijane. Ibid., str. 101, 105–109, 111–112, 115.
 
Slobodan P. Novak (1989)