AFAN DE RIVERA, Karlo

traži dalje ...

AFAN DE RIVERA, Karlo, slikar (Mali Lošinj, 28. X 1885 — Mostar, 2. VI 1979). Sin Francisca, austrijskog oficira, i Nike, rođ. Bunić, iz Dubrovnika. Osnovnu školu polazio je u Dubrovniku, obrtnu 1899–1903. u Zagrebu. Nakon završena školovanja, radio je kao dekorativni slikar na javnim, privatnim i sakralnim objektima u Zagrebu, Slavoniji i Dalmaciji, a s M. Perošem na dekoraciji franjevačke crkve u Našicama. God. 1904. asistent je u privatnoj slikarskoj školi B. Čikoša Sesije i M. Cl. Crnčića u Zagrebu. Od 1904. do 1912. zaposlen je kao dekorativni slikar kod nekoliko poslodavaca u Trstu na uređenju interijera javnih i privatnih građevina. God. 1912. ponovno je u Zagrebu i radi s Perošem na dekoraciji crkve u Novom Vinodolu. S kraćim prekidima studirao je 1915–1917. na Višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu. Od 1918. živio je u Mostaru, kamo mu se već prije preselila obitelj iz Dubrovnika. Tu je između dva rata djelovao kao zubotehničar i slikar, a poslije rata najprije kao scenograf kazališta i Kulturno-umjetničkog društva »Abrašević«, a zatim 1949–1957. kao nastavnik crtanja. God. 1926. bio je na studijskom putovanju u Rimu, Firenci i Veneciji. Bio je član ULUBiH-a. — De Riverin slikarski opus može se podijeliti u dvije faze: prva (1918–1930), s manjim izuzecima, obuhvaća djela rađena u ulju, a druga, radove u akvarelu nastale od 1930. do 1970. Radovi iz prve faze pod utjecajem su zagrebačke slikarske škole prvih dvaju desetljeća ovog stoljeća. Iz tog se razdoblja sačuvalo nekoliko radova iz zagrebačkog vremena, više intimnih obiteljskih portreta, nastalih neposredno nakon dolaska u Mostar, kao i nekoliko djela s motivima iz Dalmacije. U prvoj fazi rada A. se zaustavio na pola puta između tradicionalno shvaćenog i koloristički slobodnije obrađenog portreta. Iz 1918. zanimljiva su dva ulja: Djevojka sa žutim šeširom, intenzivnog kolorita i slobodnog poteza, i Moja sestra, primjer intimnog portreta s postignutom ravnotežom između tradicije i modernih rješenja. Početkom četvrtog desetljeća postao je poznat likovnoj javnosti po akvarelima. Za njegov dalji slikarski razvitak osobito je bilo važno desetogodišnje prijateljevanje sa slikarom A. Motikom koji je od 1929. do 1939. živio i radio u Mostaru. A. je u akvarelu radio mrtve prirode, pejzaže, portrete, interijere, marine, folklorne motive i dr. U njegovu opsežnomu slikarskom djelu mostarski su motivi sadržaj čitavog ciklusa akvarela, nastalog u tijeku četiri desetljeća. Slikao je i motive s Jadrana, posebice iz Dubrovnika. Godinama je nastojao – i uspijevao – proniknuti u tajne akvarelske tehnike. Najbolja je ostvarenja dao eliminirajući naraciju, slikajući prozračnu viziju predmeta slobodnim potezom, nanoseći mnogo bijele boje. Svoje je akvarele slikao velikom lakoćom, bez prethodnog skiciranja. God. 1949. kopirao je freske u manastiru Gračanica i u crkvi Lomnici u istočnoj Bosni. Samostalno je izlagao u Zagrebu (1917, 1938, 1941, 1954), Beogradu (1937), Splitu (1938), Sarajevu (1946, 1962), Cetinju (1951), Mostaru (1953, 1962) i Londonu (1969). Retrospektivnu izložbu imao je u Mostaru 1976/1977. i Sarajevu 1977. Sudjelovao je na izložbi Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938/1939. u Zagrebu te na izložbama ULUBiH-a 1946–1976. u svim većim mjestima u zemlji. Djela mu se nalaze u privatnom posjedu te u galerijama u zemlji i inozemstvu. Vrednije zbirke su kod autorova nasljednika, u Umjetničkoj galeriji u Sarajevu i u Ekspozituri Umjetničke galerije u Mostaru. Za dugogodišnju slikarsku aktivnost dobio je 1968. 27–julsku nagradu za životno djelo. — A. pripada generaciji slikara zagrebačke škole iz prvih desetljeća našeg stoljeća i kao jedan od njezinih predstavnika dugo je i aktivno djelovao u likovnom životu BiH. Stvarajući između dva rata u teškim životnim i umjetničkim uvjetima, ostavio je opsežno slikarsko djelo toplih, prozračnih, svježih i suptilnih akvarela kojima je teško naći premca u BiH. Nakon rata pridonio je razvitku slikarstva u regionalnim i republičkim okvirima.

LIT.: Vladimir Lunaček: Izložba umjetničke škole. Obzor, 59(1916) br. 199. — Pola vijeka hrvatske umjetnosti (katalog izložbe). Zagreb 1938. — Pjer Križanić: Prva jesenja izložba U. L. U. u korist fonda za podizanje umetničke kolonije »Đura Jakšić«. Politika, 35(1938) 10 638 (4. I), str. 12. — Humbert Marjanović: Jubilej i izložba Afan de Rivera Karla. Sloboda, 9(1953) 8. X. — Sida Marjanović (S. M.): Karlo de Rivera. Oslobođenje, 10(1953) 5. IV, str. 9. — Izložba akvarela Karla Afana de Rivere (katalog izložbe). Zagreb 1954. — Emanuel Mičković (M-ić): Akvareli Karla Rivere. Vjesnik, 15(1954) 30. X. — Slikar Karlo Atan de Rivera izlaže u Zagrebu. Čovjek i prostor, 1(1954) 1. XI. — Vera Jablan: Karlo Afan de Rivera. Odjek kulturnog, umjetničkog i književnog života, 7(1956) sv. VIII–IX. — Anđelko Zelenika: Izložba Mostarski motivi. Sloboda, 13(1958) 14. II. — Smail Tihić: Mostarski slikari u Sarajevu. Oslobođenje, 16(1959) 9. III. — Muhamed Karamehmedović: Povodom samostalne izložbe akvarela mostarskog slikara Karla Rivere u Sarajevu. Ibid., 19(1962) 30. IX. — Anđelko Zelenika: U svjetlu 60-godišnjice umjetničkog rada slikara Karla Rivere. Sloboda, 18(1962) 1. V. — Smilja Šinik: Izložba akvarela dvadesetog vijeka Bosne i Hercegovine (katalog izložbe). Sarajevo 1967. — Mugdim Karabeg: Dvadesetisedmojulski laureati. Oslobođenje, 25(1968) 3. VIII. — Smilja Šinik: Umjetnička galerija Sarajevo – Ekspozitura Mostar (katalog izložbe). Mostar 1969. — Anđelko Zelenika: Uz 90-godišnjicu slikara Karla Afana de Rivere. Sloboda, 32(1975) 7. VII. — Isti: Majstor akvarela. Odjek, 28(1975) br. 18. — Planinka Mikulić: Susret sa slikarom. Karlo Afan de Rivera. Most, 3(1976) br. 7. — Anđelko Zelenika: Karlo Afan de Rivera. Retrospektiva 1903–1976 (katalog izložbe s opširnijom bibliografijom). Mostar 1976. — Azra Begić: Umjetnost Bosne i Hercegovine 1894–1923 (katalog izložbe). Sarajevo 1978.
 
Anđelko Zelenika (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

AFAN DE RIVERA, Karlo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/328>.