Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

BUZOLIĆ, Stjepan, pedagog i pjesnik (Obrovac, 5. X 1830 — Zadar, 10. VI 1894). U Zadru maturirao 1851. i završio teologiju 1855. Potom kapelan u Pridragi kod Novigrada, župnik i učitelj u Obrovcu, a od 1866. do 1887. upravitelj te nastavnik pedagogije i didaktike Muškog učiteljišta i internata u Arbanasima. Prijevremeno je umirovljen 1887. zbog političkih razloga. Bio je tajnik Matice dalmatinske te urednik njezina Narodnog koledara (1868/69). Nakon umirovljenja živio u Zadru, neko vrijeme povučeno, zatim 1889. izabran za narodnog zastupnika u Dalmatinskom saboru za Brač, Hvar i Vis, te se borio za slobodu mišljenja i socijalni položaj učitelja. Od 1872. pravi je član Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora u Zagrebu. Pripada prvoj generaciji pristaša narodnog preporoda u Dalmaciji. Zastupao, s N. Nodilom, K. Ljubićem i M. Pavlinovićem, misao o sjedinjenju Dalmacije s Hrvatskom te zbliženju južnoslavenskih naroda. Posebice se zalagao za slogu i jedinstvo Hrvata i Srba u Hrvatskoj. Odgojivši naraštaje učitelja u Arbanasima pridonio je širenju narodne svijesti i obuci na hrvatskom jeziku u školama Dalmacije. Održavao žive veze s učiteljima banske Hrvatske. Istupao je na općim hrvatskim učiteljskim skupštinama u Zagrebu 1871, Petrinji 1874, Osijeku 1878. te na pokrajinskim skupštinama učitelja u Zadru (1875, 1879), Splitu (1881) i Dubrovniku (1888). Ističu mu se članci iz pedagogije: O vrhovnom načelu metodike i o gdjekojih upotreba tog načela u prilog čovječjemu uzgoju po Antunu Rosminiu (Zora, Zadar 1884, 1–12) te Djetinjemu uzgoju smjer i pravila (Napredak, 1873, 18, 20). U Narodnom koledaru objavljivao poučne razgovore o prirodoslovlju. Pisao na talijanskom i hrvatskom lirske, rodoljubne i prigodne pjesme. U zbirci Bog, rod i sviet skupljene su izvorne i prevedene pjesme. Prevodio najviše s talijanskoga (U. Foscolo, N. Tommaseo, G. Prati, G. Leopardi, A. Manzoni, G. Carducci) te s njemačkog (F. Schiller), francuskog (A. M. L. Lamartine) i ruskog (M. J. Ljermontov). Preveo je 13 pjevanja iz Ariostova Orlanda, zatim Alfierijeva Oresta (1881) i Danteov Pakao u deseteračkoj rimovanoj tercini, koji je Matica hrvatska tiskala poslije njegove smrti s Doréovim ilustracijama 1897. Članke iz prirodnih znanosti, povijesti i književnosti, recenzije, polemike, govore i pjesme objavljivao u dnevnom tisku: Narodni list (Il Nazionale), Obzor, Zviezda, Glasonoša, Bosiljak, Smilje i dr. te u časopisima i kalendarima: Glasnik dalmatinski (1856, 1861–62), Narodni koledar (Zadar 1864–66, 1868–73, 1876, 1878–82), Zora (Zadar; 1866, 1884), La Dalmazia cattolica (1877–78), Slovinac (1878, 1884), Vienac (1878–79, 1882, 1884–85), Katolička Dalmacija (1881–82, 1889–90, 1892), Glasnik Biskupije bosanske i sriemske (1882, 1885, 1888), Sriemski Hrvat (1882, 1884–85), Iskra (1884–86, 1893–94) i dr. U pjesničkom radu pod snažnim je utjecajem talijanskih pjesnika, posebno A. Manzonija, no pjesme su mu većinom prigodne, slabe ili nikakve književne vrijednosti (A. Petravić). Kao kulturni radnik i pedagog, posebice kao preporoditelj hrvatskog učiteljstva, jedan je od istaknutijih ličnosti Dalmacije u drugoj pol. XIX st. Po njegovoj smrti učenik P. Kuničić posvetio mu je Spomen-knjigu (1894), a zahvalni učenici i štovatelji izdali su 1896. u Zagrebu, o »trošku naroda«, sabrane pjesme pod naslovom Bog, rod i svijet.

DJELA: Ancora della nazionalita nella question dell’unione. (S. l.) 1861. — Bog rod i sviet. Pjesme za djecu i za mladež. Zadar 1871. — Bog, rod i svijet. Zagreb 1896.
 
LIT.: V. Vuletić Vukasović (V. V. V.): Stjepan Buzolić. Slovinac, 2(1879) 19, str. 299–301. — P. Kasandrić: Pro domo sua. Iskra, 1(1884) 5, str. 19–20. — F. Radić (F. R.): Srpsko-hrvatski prevodi Foskolove pjesme »O grobovima«. Slovinac, 7(1884) 22, str. 342–345. — K. Vojnović (K): Stjepan Buzolić. Vienac, 17(1885) 7, str. 104–106. — M. Justinijanović: Stjepan Buzolić. Narodni list, 26(1887) 37, str. 1–2. — (Nekrolozi): Hrvatski učitelj, 18(1894) 13 str. 206–207; Narodni list, 33(1894) br. 47; Obzor, 35(1894) br. 132; Škola (Osijek), 5(1894) 10, str. 161–163; Vienac, 26(1894) 24, str. 381, 387–388. — P. Kasandrić: Stjepan Buzolić. Smotra dalmatinska, 7(1894) 47, str. 2. — P. Kuničić: Stjepan Buzolić. Spomen-knjiga. Zadar 1894. — J. Čuka (J. Čedomil): Pop Stjepan Buzolić, hrvatski pjesnik. Katolička Dalmacija, 28(1897) br. 17–20. — Đ. Turić (Đ. T.): Stjepan Buzolić: Bog, rod i svijet. Napredak, 38(1897) 10, str. 156–158. — A. Petravić: Studije i portreti. Zagreb 1905, 49–50. — A. Sasso: Hrvatski prijevodi Foscolovih »Grobova« u svijetlu kritike. Hrvatska riječ, 8(1912) str. 709–773; 9(1913) str. 776–788. — P. Kuničić: Stjepan Buzolić. Učitelj u školi i u narodu, 1(1930) 10, str. 361–366. — S. Matavulj: Bilješke jednog pisca. Beograd 1934, 20–22. — N. Karuc: Stjepan Buzolić i zadarski Arbanasi (u: Učiteljska škola Zadar 1866–1956. Zadar 1956, 237–239). — J. Kraljev: Stjepan Buzolić. Prvi upravitelj Učiteljske škole. (Ibid., 185). — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — I. Perić: Pedagoška i učiteljsko-staleška aktivnost Stjepana Buzolića. Zbornik za historiju školstva i prosvjete, 3(1967) str. 103–120. — T. Macan: Miho Klaić. Zagreb 1980.
 
Mate Zaninović (1989)