BUŽAN, Ivan

BUŽAN, Ivan (Busan, Januss, Joanes), podban (?, 1700–Zagreb, 5. IV 1767). Bio je prisjednik (assesor) Banskog stola. God. 1749. ponovno je imenovan dvorskim županom, a u listopadu postaje kraljevskim savjetnikom. God. 1750. izabran je za blagajnika Kraljevine te stoji na čelu odbora za popisivanje poreza u trima županijama – Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Križevačkoj – i iskazuje veliko smanjenje njihove porezne snage, što je uzrokovalo intervenciju Beča te novi popis. Vodio je komisiju Sabora za razgraničenje Križevačke županije sa Zaladskom, kao i samoborskog i mokričkog vlastelinstva. God. 1752. kružio je letak (nije sačuvan) protiv Bužana u kojemu je optužen da uzima novac od obiju stranaka u sporu. Sljedeće se godine kao blagajnik oštro suprotstavio odvajanju vojne blagajne od kraljevinske. B. A. Krčelić u Annuama optužuje Bužana, uz biskupa F. Klobušickog i dr., za krivotvorenje plemićkih listova te za povlašćivanje svojih rođaka i prijatelja pri novom popisu poreza. Optužbe da je B., uz I. Raucha i J. Raffaya, zbog nepravilnosti pri popisu poreza suodgovoran za veliku bunu 1755. nisu se pokazale točnima. Predsjednik je odbora za izradu novog urbara; osnova koju je izradio nije prihvaćena, a pri izboru novog odbora za urbar bio je savjetnik. Predlagao je da se novouspostavljene slavonske županije urede prema postojećima. God. 1761. nakon smrti podbana Adama Najšića, prema njegovoj preporuci ban Franjo Nádasdy izabrao ga je krajem travnja na saboru u Varaždinu za podbana. God. 1764. sudjeluje u popisivanju isprava Kraljevine, a 1765. izabran je za nuncija Kraljevine u Ugarskom saboru. Iste godine odrekao se unosne službe zemaljskog župana opatije Topusko. Bio je cijenjen kao vrstan pravnik. Na temelju Krčelićeva prikaza Bužana u Annuama, A. Šenoa opisao ga je u Diogenesu. Neobjelodanjena arhivska građa o njegovu djelovanju kao prisjednika Banskog stola nalazi se u Arhivu Hrvatske u Zagrebu, a sadržava podatke za proučavanje ekonomskih i pravnih prilika u Hrvatskoj u XVIII st.