BYLICA, Marcin

BYLICA, Marcin (Marcin iz Olkusza), astronom, astrolog i liječnik (Olkusz kraj Krakowa, 1433. ili 1434 — Budim, 1493). Studirao je na Krakowskom sveučilištu od 1452. God. 1456. tu je postigao bakalaureat, a 1459. postao je magistar. Boravio je u Italiji 1461–66. Tu je stupio u službu kardinala Pietra Barba. Kad je 1464. Pietro Barbo postao papa Pavao II, nastavio je službu kao njegov astrolog. Janus Panonius (Ivan Česmički) je u Rimu 1465. upoznao Bylicu i nagovorio ga da prihvati mjesto profesora na novoosnovanom sveučilištu Academia Istropolitana u Požunu (Bratislava). Izgleda da je 1466. B. došao u Mađarsku. Te godine ga je Ivan Vitez imenovao goričkim arhiđakonom, a potom zagrebačkim kanonikom. U proljeće 1467. bio je na dvoru Ivana Viteza u Ostrogonu (Esztergom), gdje je astronomu Regiomontanusu pomagao kod sastavljanja djela Tabulae directionum planetarum. Tada su zajednički izradili Figura coeli, zapravo horoskop novog sveučilišta. U jesen 1467. započeo je predavanja u Požunu, ali se zna da je u studenome te godine boravio i u Zagrebu, jer je 6. XI 1467. potpisan na jednom zagrebačkom kaptolskom zaključku. Bio je i osobni astrolog mađarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina. U povodu pojave komete napisao je manju raspravu ludicium de cometa a. 1468, koju je dovršio 6. X 1468. U tom je tekstu pored tumačenja postanka kometa, na temelju njegova položaja, opisao događaje koji se mogu očekivati, osobito u mađarsko-hrvatskom kraljevstvu i susjednim zemljama. Po Byličinim uputama konstruktor Hans Dorn izradio je veliki nebeski globus i astrolab, a B. ih je oporučno ostavio Krakowskom sveučilištu. Također mu je ostavio i više rukopisa, od kojih je osobito važan prijepis Peuerbachova djela Theoricae novae planetarum, budući da je tom rukopisu dodao opis triju važnih astroloških metoda, a među njima i metodu dubrovačkog astrologa albanskog podrijetla Gjina Gazullija.