CIPRA, Marijan

traži dalje ...

CIPRA, Marijan, filozof (Zagreb, 22. VIII 1940). Sin Mila, skladatelja. U Zagrebu je 1958. završio klasičnu gimnaziju, 1964. diplomirao filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu, gdje je 1975. i doktorirao tezom Metamorfoze metafizike. Od 1964. asistent, od 1989. docent na Katedri za povijest filozofije Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. — Promišljajući problem dualizma i monizma te svijet fenomena i noumenona u povijesti filozofije, istraživao je raznorodne krugove zapadnoevropskog mišljenja i neevropske, u prvom redu istočne tradicije. Posebno se bavio neohinduizmom (Ramakršna, Vivekananda, Aurobindo) te evropskom »misterijskom« tradicijom i njezinim oživljavanjem (antropozofija R. Steinera). Objavljivao je stručne članke u časopisima Kritika (1963), Naše teme (1964), Pitanja (1971). Prevodio je filozofsku literaturu s njemačkog. Između ostalog preveo je i knjigu N. Hartmanna Prilog zasnivanju ontologije (Zagreb 1976), kojoj je napisao i pogovor.

DJELA: Mišljenje revolucije kao revolucija mišljenja (u: Prvo radno savjetovanje studenata filozofije Jugoslavije. Zagreb 1964, 112–118). — Antropozofija Rudolfa Steinera. Encyclopaedia moderna, 5(1970) 13, str. 90–98. — Kontemplacija i čin. Praxis, 7(1970) 3, str. 362–372. — Geneza čovjekove povijesti. Encyclopaedia moderna, 6(1971) 16, str. 9–17. — Sri Aurobindo – put integralne joge. Delo, 21(1975) 2, str. 427–448. — Metamorfoze metafizike. Čakovec 1978. — Kao da nas još samo jedan Heidegger može spasiti. Filozofska istraživanja, 6(1986) 17, str. 523–529. — Put grčke filozofije od Edesse do Toleda. Godišnjak za povijest filozofije, 1986, 1, 45–53. — Schopenhauer i njemački idealizam. Filozofska istraživanja, 8(1988) 24, str. 149–157.
 
Franjo Zenko (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CIPRA, Marijan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3609>.