CIRAKI, Franjo

traži dalje ...

CIRAKI, Franjo, pjesnik i prozaik (Slavonska Požega, 10. XI 1847 — Slavonska Požega, 13. II 1912). Sin Dragutina, pjesnika na njemačkom jeziku. Gimnaziju je polazio u Požegi (od 1857) i Osijeku (1863–67). Zbog bolesti amputirana mu je noga (1861). Pravo je studirao u Zagrebu (1867–71). Drugovao s I. Perkovcem, A. Pavićem, F. Markovićem, I. Dežmanom i A. Šenoom te priređivao predavanja iz književnosti. God. 1871. putovao je po Italiji, 1873. postao veliki bilježnik u Slavonskoj Požegi, 1875. podžupanijski perovođa, zatim tajnik, a 1881. gradski načelnik; tu je dužnost obavljao do umirovljenja 1904. Bio je zastupnik Unionističke stranke u Hrvatskom saboru za izborni kotar velićselski 1882–84, a 1893–1906. za Slavonsku Požegu te delegat u peštanskom zajedničkom saboru. God. 1885. odlikovan je Viteškim redom Franje Josipa. — Prvi književni rad objavio je 1863. u požeškom časopisu Slavonac (prijevod s njemačkog), a prve pjesme 1870. u Viencu. Pod zajedničkim naslovom Sitne pjesme izišlo ih je 58, a zatim ih je tiskao u posebnoj knjižici Prve pjesme. Pjesma Dolazak Hrvata na obalu sinjega mora (Vienac, 1870) nastala je u povodu slike pjesnikova prijatelja F. Quiquereza, a Borba je uvrštena u Hrvatsku antologiju H. Badalića (1892). Obje su napisane u slobodnom stihu te su znak traganja za novim pjesničkim izrazom. U Viencu je objavio dva soneta (1871) i Florentinske elegije (1872). Pjesmama se javljao i poslije: u Viencu, Hrvatskoj lipi, jubilarnom spisu Slava preporoditeljem 1835–1885, Nevenu i dr. Njegovu poeziju određuje pokušaj povezivanja ljubavi i rodoljublja u jedinstven doživljaj. Florentinske elegije, plod njegova puta po Italiji, lirske su i pikturalne putopisne impresije pisane klasičnim metrom u formi elegijskih distiha. Idiličnim epom u desetercu Jankovo ljetovanje (pod pseudonimom Požežanin, 1905) humoristički je ocrtao požešku sredinu. Po njegovu libretu Otmica (tiskan u Književnom prilogu kluba književnika u Osijeku 1913–1915) skladatelj J. Andrić napisao je lirsku operu Otmica Šijakinje (1955). Pripovijetke ljubavno-sentimentalnih motiva (Mali griesi, Angjelina, Nina, Olimpija) objavio je također u Viencu (1871, 1874, 1890). U Viencu (1870–71) i Smotri (1887) tiskao je predavanja iz književnosti (o W. Shakespeareu, Macphersonovu Ossianu, G. Sand, suvremenomu engleskom romanu). Autor je zbirke aforizama različnih pisaca Rečenice. Prigodne članke o kulturnim i povijesnim zgodama Slavonske Požege tiskao je u Obćinaru (1883) i Glasniku Županije požeške (1893, 1902, 1911). Prevodio je s francuskog i engleskog jezika. Neka su njegova djela prevedena na talijanski, njemački, češki, ruski i esperanto. Gradski muzej u Slavonskoj Požegi čuva njegovu rukopisnu ostavštinu: povijesno-genealošku studiju Rodoslovi vladajućih obitelji, Dnevnik (1904–08), nedovršene autobiografske Zapiske i dr. — Poezija mu je pisana u tradiciji ilirske versifikacije (P. Preradović, S. Vraz). U književnosti prisutan je uglavnom kao pjesnik Florentinskih elegija. J. Andrić nazvao ga je prvakom elegijskog pjesništva u hrvatskoj književnosti, a noviji kritičari drže da je bio rutiniran stihotvorac.

DJELA: Prve pjesme. Zagreb 1871. — Rečenice. Požega 1899. — Jankovo ljetovanje. Požega 1905. — Florentinske elegije. Slavonska Požega 1956. — Izabrana djela. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 38. Zagreb 1968, 337–360.
 
LIT.: I. Zahar: Prve pjesme Franje Cirakija. Vienac, 3(1871) 22, str. 349–351. — J. Hranilović (J. Hr.): Franjo Ciraki, »Rečenice«, pabirci po liepoj knjizi. Ibid., 31(1899) 28, str. 457–458. — V. Ibler: Jankovo ljetovanje, spjevao Požežanin. Narodne novine; 71(1905) 135, str. 1–2. — J. E. Tomić (J. E. T): Jankovo ljetovanje. Glas Matice hrvatske, 1(1906) 8, str. 70–71. — (Nekrolozi): Glasnik Županije požeške, 22(1912) br. 8; Javor, 1(1912) br. 90/91; Obzor, 53(1912) br. 44; Prosvjeta (Zagreb), 20(1912) 5/6, str. 246–247; Vienac, 3(1912) 4, str. 123. — Lj. Dlustuš: Franjo Ciraki. Književni prilog Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, 2(1911–12) str. 126–128. — J. Kempf: Franjo pl. Ciraki. Savremenik, 7(1912) 5, str. 289–293. — Pjesnik i političar Franjo Ciraki. Povodom 20-godišnjice smrti. 15 dana, 2(1932) 5, str. 77. — L. Beršek: Spomen-sjećanje na zaslužnoga Požežanina Franju pl. Cirakija. Prigodom 25-godišnjice njegove smrti 10. XI 1847 — 13. II 1912. Požeške novine, 14(1937) 7, str. 2–3. — T. Matić: Iz autobiografskih »Zapisaka« Franje Cirakija. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1953, 24, str. 73–77. — J. Andrić: O pjesniku Florentinskih elegija (pogovor u: Florentinske elegije. Slavonska Požega 1956). — M. Peić: Florentinske elegije (predgovor). Slavonska Požega 1956. — K. Špoljar: Franjo Ciraki, Florentinske elegije. Republika, 13(1957) 9, str. 31. — V. Rem: Pjesnici Slavonije. Revija, 9(1969) 5, str. 4–15. — M. Peić: Franjo Ciraki. Glas Slavonije, 29(1972) br. 8299. — D. Jelčić: Vallis aurea. Zagreb 1977, 177–191. — M. K.: Zaboravljeni Janko i njegovo ljetovanje. O posljednjem pjesničkom djelu Franje Cirakija. Slavonski narodni kalendar, 1989, str. 172–176.
 
Mirko Žeželj (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CIRAKI, Franjo. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3614>.