Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

CISILLA, Timotej (Cizila), povijesni pisac (Kotor, druga pol. XVI st. — Kotor, prva pol. XVII st.). God. 1605. bio prior benediktinskog samostana Sv. Jakova u Višnjici kod Dubrovnika. Od 1607. do 1621. pomoćnik svog brata Mihovila, opata samostana Sv. Jurja pred Perastom, 1621/22. opat Sv. Nikole na Bojani. Kao spretan i sposoban crkveni diplomat, uspio je od turskih vlasti isposlovati dozvolu za obavljanje kršćanskih obreda među rajom na granici s Turskom Carevinom. Kotorski biskup Ponfilio šalje ga 1621. ad liminem s posebnom preporukom Papi u Rim. God. 1624. spominje se kao opat i vikar u Ulcinju. — Autor je rukopisnog djela poznata pod nazivom Bove d’Oro, koje je, prema S. Vuloviću, nosilo naziv Historia et Relatione della Patria Famiglia illustre signori Bolizze Torquatti Cavallieri di S. Marco di Collar alto e spiron d’Oro. Nobili catharini chiamata Bove d’Oro. Da D. Timoteo Cisilla da Catharo, Vicario Dulcinese, Divisa in tre libri i sadržavalo 600 listova. Bio se sačuvao velik dio teksta na temelju kojega je 1810. vjeran prijepis načinio Peraštanin Tripo Smeća (Smecchia). Taj je rukopis zagubljen, ali se sačuvao prijepis Vuke Poljaka iz 1877 (Nadžupski arhiv u Perastu). — Prema Vuloviću, prvi dio Timotejeva djela; u kojemu izlaže o doseljenju Slavena i dolasku plemena Volica (precima obitelji Bolizza), pisan je nekritički i idealizirano, drugi su i treći dio (povijest, kulturni spomenici, kotorsko gospodarstvo i crkvena povijest), pisani kritički i bliži onodobnoj kotorskoj zbilji.

LIT.: S. Vulović: Bove d’Oro, rukcrpisno djelo benediktinca Kotoranina o. Timoteja Cisilla. ProgFam C. k. državne velike gimnazije u Kotoru 1887–88, str. 3–31. — A. Milošević: Notatione et memoratu digna quoad Episcopos Catharenses. Schematismus seu status personalis et localis Dioecesis Catharensis. Ragusii 1907, 20. — P. Butorac: Opatija sv. Jurja kod Perasta. Zagreb 1928, 48, 49–50. — I. Ostojić: Benediktinci u Hrvatskoj, 1–3. Split 1963–1964.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1989)