CORONELLI, Pietro

traži dalje ...

CORONELLI, Pietro (Petar), baletni umjetnik, koreograf i plesni pedagog (Venecija, 3. XII 1825 — Zagreb, 28. III 1902). Baletnu naobrazbu stekao u baletnoj školi venecijanskog kazališta Fenice. Kao baletni umjetnik bio je član talijanskih kazališnih družina u Rimu i Firenci te je tijekom devetnaestogodišnje karijere nastupao na mnogim evropskim pozornicama. Bio je partner znamenite Fanny Elsler i američke plesačice Auguste Maywood za njezine evropske turneje. Najznačajniju plesnu kreaciju ostvario 1844. ulogom Phoehusa u baletu Esmeralda (J. Perrot–C. Pugni). Bavio se i koreografijom. Posljednjih godina kazališne karijere nastupao u pantomimskim ulogama u Teatro grande u Trstu (1855–1857). God. 1856. počeo poučavati društvene plesove na Pomorskoj akademiji u Trstu, što je usavršavao posebno kod Polettija u Bologni i Alojzija Deperisa u Trstu. Od 1857. učitelj plesa na Pomorskoj akademiji u Rijeci, a od 1859. djeluje u Zagrebu, gdje otvara plesnu školu. Uz to je, nakon uvođenja plesne obuke u srednje škole od 1893, bio učiteljem društvenih plesova u zagrebačkom ženskom liceju, ženskoj stručnoj školi i kraljevskoj učiteljskoj školi. Od dolaska u Zagreb zanimao se za narodne plesove, napose za kolo pa je 1861. sastavio prvo salonsko Hrvatsko kolo na narodne motive, koje se plesalo na javnim društvenim zabavama, a 1864. složio je četvorku Zora te 1885. ples Sokolka koristeći elemente narodnih plesova. Objavio je i brošuru Hrvatsko kolo (Osijek 1898). Istodobno je od razdoblja prvih operetnih predstava 1863, surađivao u kazalištu na Markovu trgu kao redatelj baleta; u Zajčevoj opereti Momci na brod 1867. koreografirao je mornarski ples, a u Operi HNK djelovao kao baletni majstor – koreografirao i uvježbavao plesne točke u operama Lucrezia Borgia (G. Donizetti), 1874, Strijelac vilenjak (C. M. v. Weber), 1875, i dr. Svojim je koreografskim i pedagoškim radom u zagrebačkom kazalištu, iako kratkotrajnim, djelovao pionirski, pridonoseći organiziranju baletnog ansambla, a dugogodišnjim podučavanjem salonske plesne umjetnosti – utemeljenim na najvišoj stručnoj razini – odgojio je i oduševio za ples naraštaje polaznika. Njegove kćerke Elvira (Zagreb, 5. IV 1879 — 30. VII 1965) i Bianca (Zagreb, 20. IX (1887 — 18. II 1974) nastavile su jednako uspješno očevu djelatnost u Plesnoj školi »Coronelli«.

LIT.: Nekoliko riječi o hrvatskom dvoranskom kolu. Obzor, 9 (1879) br. 21. — Hrvatsko kolo. (Narodni salonski ples). Pozor, 1885, br. 34. — Die Quadrille française. Agramer Tagblatt, 5(1890) br. 37; Hrvatska, 1891, 12, str. 1–2. — A. Kassowitz-Cvijić (K): Coronelli, naš maestro plesa. Jutarnji list, 14(1925) 4972, str. 10. — V. Krčelić: Pietro Coronelli. Igra–Ples, 5(1930) 5/7, str. 19–22. — F. Bučar: Iz života starog Zagreba. Prva škola uljudbenog ponašanja u Zagrebu. Gospodarstvo, 4(1944) 203, str. 4.
 
Višnja Hrbud-Popović (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CORONELLI, Pietro. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3675>.