Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

COSTAPERARIA, Josip, arhitekt (Krapje kod Novske, 2. VI 1876 — Ljubljana, 12. VII 1951). Školovao se u Zagrebu i tu maturirao 1894. Potom studirao arhitekturu u Beču na Visokoj tehničkoj školi, s prekidom 1896–97. zbog smrti roditeljâ, i na Akademiji primijenjene umjetnosti, gdje je diplomirao 1900. Već u vrijeme studija radi u bečkom atelijeru prof. Maksa Fabianija; 1904. vodi, po njegovim projektima, gradnju Narodnog doma u Trstu i Trgovačkog doma u Gorici. God. 1895. zaposlen je u građevnom poduzeću Consorzio d’ingegneri costruttori u Trstu. Od 1907. radi samostalno te projektira i gradi građansku školu u Postojni (prva nagrada u natječaju), a zatim školu Ćirila i Metoda i palaču Živnostenske banke u Trstu, kuću Šutej u Zagrebu te radničke kuće slovenske zadruge »Moj dom«. Sudjeluje na mnogim natječajima. Zbog I svjetskog rata prekida rad. Kao oficir bio je na ratištu u Srbiji, a kraj rata dočekao je na položaju zapovjednika mjesta Zaloga kod Ljubljane. Nakon rata nastanio se u Ljubljani i radio,u Južnim željeznicama kao šef odjela za visokogradnju. Tada je, po vlasitim projektima, sagradio vilu na Resljevoj cesti u Ljubljani, carinarnicu i carinska skladišta u Zagrebu te Ljubljanski velesajam (1921). Između 1922. i 1925. bio je voditelj Tehničkog odjela Jadranske banke u Zagrebu te upravljao gradnjom njenih palača (u Zagrebu, Beogradu, Celju) i manjih poslovnica. God. 1925. kraće vrijeme boravi u Beogradu i vraća se u Ljubljanu, gdje godinama, kao privatni arhitekt, gradi stambene zgrade i vile na Vrtači, radi mnoge interijere, natječajne projekte (škola u Splitu) i adaptacije. Poslije II svjetskog rata, u okviru obnove zemlje, izradio je mnoge projekte (zadružni domovi, dječji domovi, stambene kuće) i nadzirao gradnje. Riješio je problem Kazine na Bledu te uspješno nadogradio sudsku palaču u Ljubljani. — U početku je bio pod utjecajem klasicizma i secesije, a između dva rata priklonio se novim arhitektonskim nazorima. Jedan je od pionira moderne arhitekture u nas.

LIT.: F. Ivanšek: Arh. Josip Costaperaria. Arhitekt, 1(1951) 1, str. 42–43.
 
Tomislav Premerl (1989)