Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ALAČEVIĆ, Ante Franjin, sakupljač narodnih pjesama (Drvenik kod Makarske, 8. II 1781 — Makarska, 27. I 1856). Drugo je dijete Frane i Margarite, rođ. Batošić. Kao mlad javio se za kadeta u Linijsku regimentu »Medin« u Veneciji. Na mletačkoj strani borio se 1797. protiv Francuza, bio zarobljen kod San Massima i do lipnja zatvoren u Milanu, a zatim je u vojsci na ušću rijeke Pad. Umirovljen je već 1800. kao pomorski časnik. Od 1803. bio je upravitelj Sanitarnog kordona Neretve i Makarske i više godina upravitelj pošte u Makarskoj. Ženio se dva puta: 1804. Jelenom Nonković, koja mu je rodila tri sina, a 1825. Marijom Anom Ivačić, s kojom je imao šest sinova i tri kćeri. Oslijepio je pet godina prije smrti. — A. je bio klasičan zapisivač narodne poezije po selima makarskog, imotskog; neretvanskog, vrgoračkog i omiškog kraja te obližnjih otoka. Neke pjesme kazivala mu je prva žena, a neke je čuo od seljaka Dalmatinske zagore. Njegov Pismar narodni sadrži 168 lirskih i epskih pjesama, od kojih su neke preuzete iz pisanih djela (npr. kanonika Stipana Borića). U zbirci ima i nekoliko Antinih pjesama; spominju se dvije spjevane u duhu A. Kačića Miošića: Pisma Ivana bana iz Podgore, kako s Mozoovom zametnu rat Francuzu i Francuz pridobi i popali im kuće 1807. i Pisma kako Žažabov i Bilić na Makarsku dođoše godine 1809. Građu što su je sakupili Antini potomci i Pismar narodni ustupio je unuk Miroslav 1888. MH (danas u Rukopisnom arhivu Odbora za narodni život i običaje JAZU). Dio pjesama ušao je i u Matičine zbirke Hrvatskih narodnih pjesama. — Pojedini su Antini zapisi poznati sve do danas, a drži se da su preko njega dospjeli i u Vukovu zbirku (N. Andrić). Antinim zbornikom služili su se F. Miklošič, M. Pavlinović, I. Kukuljević Sakcinski i dr.

LIT.: Ante Lulić: Compendio storico-cronologico di Macarsca e del suo Litorale, ossia Primorje. Split 1860, 93–103. — Frano Alačević: Memorie della famiglia Alačević. Dubrovnik 1884, 54–74. — Nikola Andrić: Otkud Vuku »Zidanje Skadra«? Glas Matice hrvatske, 3(1908) 12, str. 97–100. — Isti: I opet Vukovo »Zidanje Skadra«. Ibid., 14/15, str. 116–121. — Isti: Još jedan mali rep Vukovu »Zidanju Skadra«. Ibid., str. 127–128. — Isti: Alačević i Karadžić. Ibid., 16/17, str. 134–136; 18, str. 145–148. — Josip Pasarić: Andrićevo »iznenađenje«. Savremenik, 3(1908) 8, str. 487–491. — Jovan Skerlić: Otkud Vuku »Zidanje Skadra«? Srpski književni glasnik, 1908, XXI/1, str. 68–72. — Dušan Berić: Priča o zakopanom blagu na otočiću Šćedru. Slobodna Dalmacija, 10(1952) br. 2453. — Gašpar Bujas: Kačićevi imitatori u Makarskom primorju do polovine 19. stoljeća. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1971, 30, str. 145–159, 259–265.
 
Josip Kekez (1983)