CUPILLI, Stjepan

CUPILLI, Stjepan (Gaspare), trogirski biskup i splitski nadbiskup (Venecija, 19. XI 1659 — Split, 11. XII 1719). Potomak je mletačke plemićke obitelji; otac Piero bavio se slikarstvom. Stupivši 1675. u Družbu somaska, stekao humanističku, filozofsku i teološku izobrazbu. God. 1681–94. profesor je retorike u školi Družbe u Ferrari i predavač latinske književnosti na tamošnjem sveučilištu te poglavar samostana i župnik. Glas vrsna govornika stekao je propovijedajući u sjevernotalijanskim gradovima. Od 1694. do 1698. profesor je i ravnatelj biskupskog sjemeništa u Bellunu. Na poziv svog nekadašnjeg učitelja, splitskog nadbiskupa S. Cosmija, 1698. je stigao u Split, gdje je imao pomagati oko osnivanja splitskog sjemeništa. Već 1699. imenovan je rapskim biskupom te stoga putuje u Rim, gdje je, međutim, u lipnju 1699. postavljen za trogirskog biskupa. Po dolasku u Trogir brzo je uspio naučiti hrvatski jezik. U trogirskoj biskupiji Cupillijevim zauzimanjem izgrađeno je dvadesetak novih crkava na području koje je krajem XVII st. oslobođeno od Turaka. Održao je s klerom 1703. sinodu u Trogiru te tiskao sinodalne zaključke. Ostarjeli splitski nadbiskup Cosmi povjeravao mu je biskupske poslove i u svojoj nadbiskupiji, pa je tako više puta pohodio i njegove župe. Poslije Cosmijeve smrti određen je 12. III 1708. za splitskog nadbiskupa i pozvan u Rim da ondje primi nadbiskupski palij. Kao nadbiskup nastavio je Cosmijev rad na školovanju klera. Reorganizirao je sjemenišnu školu te u nedostatku profesora u njoj neko vrijeme i sâm predavao teologiju. Gimnazijski odjel otvorio je i izvanjskim polaznicima. U splitskom predgrađu Lučac počeo je podizati zgradu za posebno glagoljaško sjemenište. Privrženost puka u Trogiru i Splitu stekao je brigom za siromahe, napose Trogirana za gladi 1705. Poštovao je i promicao hrvatski jezik te u izvještaju Svetoj Stolici 1713. s oduševljenjem govori o »Ilirskoj akademiji«, osnovanoj 1703. u Splitu, koja je imala njegovati hrvatski jezik i pročišćavati ga od talijanizama. Pomagao je filologa i leksikografa A. Della Bellu i poticao ga u radu na sastavljanju hrvatskog rječnika i gramatike. Bio je naumio osnovati u splitskom sjemeništu tiskaru pa u njoj tiskati Della Belline i druge knjige. Njegovu zamisao o proširenju splitske katedrale dogradnjom novog dijela bila je prihvatila splitska općina, ali su izvedbu omele kasnije neprilike.U vrijeme II morejskog rata (1714–18) pružao je moralnu i materijalnu potporu kršćanskoj vojsci u borbi protiv Turaka, navlastito 1715. za turske opsade Sinja. I u Rimu je uživao ugled. Bilo je predvideno da bude na čelu pripremana ali neostvarena, poslanstva na dvor ruskog cara Petra Velikog. C. je u Ferrari pripravio za tisak Cosmijeve propovijedi, a u Bellunu objavio svoj vjeronaučni priručnik za djecu. Cupillijev opširni životopis Ivana Cetinčića sačuvan je u rukopisu u Kaptolskom arhivu u Splitu.