CUTHEIS

traži dalje ...

CUTHEIS (A Cutheis, Cuteis, Se Geremia, Marin a, de), kroničar (Split, druga pol. XIV st. — Split, prva pol. XV st.). Potomak je drevne splitske obitelji. Trogirski je povjesničar Ivan Lučić građu iz diplomatičkih izvora za svoje djelo De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex. Amstelaedami, 1666. dopunjavao i vijestima raznih pisaca. Među tim spisima tiskao je i kroniku pod naslovom Summa historiarum tabula A Cutheis: De gestis civium Spalatinorum, sačuvanu u tzv. trogirskom rukopisu kod poznate splitske patricijske obitelji Cindro (Cindrić). Rukopis je iz 1387/88, a kronika je nastala između 1371. i 1388. Poznata je pod imenom Tabula A Cutheis. C. svoju kroniku počinje apokaliptičkom pričom o kugi u Splitu 1348, opisujući ozračje koje je zahvatilo grad kada se našao pred iznenadnim potpunim uništenjem. Slijedi opis svečanog ulaska Hugolina de Branca i njegova nadbiskupovanja u Splitu. Treći dio, oslobođenje Splita i Trogira od mletačke vlasti 1357, pun je vrijednih podataka iz povijesti naših srednjovjekovnih komuna. Zanimljivi su Cutheisovi izvještaji o Bosni i patarenima te o bitki na Marici 1371. i nadiranju Turaka. C. spominje imena osoba koje su u prvom planu ondašnjeg političkog života u Srbiji, što je znak velike povezanosti naših primorskih gradova s unutrašnjim dijelovima Balkana. Sam opis bitke manje je povijesno istinit, a više je rezultat usmenog prenošenja, koje je na svom putu dobilo oblik legende. Kronika završava sultanovim pismom Papi. Kako pisac na samom početku navodi, kronika je »sub brevitate compilata ex diversis chyrographis de temporibus retroactis«. F. Rački, koji se prvi bavio problematikom i ocjenom kronike, misli da je njezin autor Marin a Cutheis, kanonik, kojega su Splićani 1402. izabrali za nadbiskupa, nakon što je, zbog žestokih stranačkih sukoba, dotadašnji nadbiskup Andrija Benzi de Goaldo bio istjeran iz grada. C. je vjerojatno mnogo učinio za izmirenje splitskih ustanika i izbjeglica, koji su, nakon četiri i pol godine neprijateljstava, sklopili sporazum 24. XII 1402. te, podržani od bosanskog kralja Ostoje, složno se obvezali da će se svim silama zauzeti kako bi on bio i potvrđen za njihova nadbiskupa. Papa Bonifacije IX, na molbu svoga štićenika hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava IV Napuljskog, odbio je potvrditi Cutheisa, a 1403. nadbiskupom je imenovao Napuljca Peregrina od Aragonije. Š. Ljubić je Cutheisu pripisao i popis solinskih i splitskih biskupa dodan Tabuli, ali za to nema dovoljno uvjerljivih dokaza. Među kodeksima Vatikanske biblioteke u kojima se nalazi izvorni rukopis Lučićeva djela De regno Dalmatiae et Croatiae (Cod. Vat. Lat. 6958) poslije priloga Incipit Summa Historiarum Tabula a Cutheis nastavlja se prilog Memoria Archiepiscoporum Salorcitanae Ecclesiae.

LIT.: D. Farlati: Illyricum sacrum, 1. Venetiis 1751, str. 323–327; 3, 1765, str. 323–324, 357–358. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna—Zara 1856, 2. — F. Rački: Ocjena starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest srednjega vieka. Književnik, 2(1865) 1, str. 47–49. — F. Šišić: Hrvatska historiografija od XVI do XX stoljeća. Jugoslovenski istoriski časopis, 1(1935) 112, str. 33–34. — M. Barada: Skup splitskih povijesnih izvora. Nastavni vjesnik, 49(1940–41) 2, str. 82, 87. — M. Kurelac: Lučićev autograf djela De regno Dalmatiae et Croatiae u Vatikanskoj biblioteci i drugi novootkriveni Lučićevi rukopisi. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 6(1969) str. 155–168. — I. Ostojić: Metropolitanski kaptol u Splitu. Zagreb 1975. — Legende i kronike. Split 1977, 7, 8, 185–202. — G. Novak: Povijest Splita, 1. Split 1978², str. 323, 327; 2, str. 43, 225, 538, 868. — I. Lučić (Lucius): Povijesna svjedočanstva o Trogiru, 1–2. Split 1979. — Isti: O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske. Zagreb 1986.
 
Anto Lešić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CUTHEIS. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3805>.