CVIJIĆ, Juraj

traži dalje ...

CVIJIĆ, Juraj (Gjuro; Đuka, Đuro), publicist i revolucionar (Zagreb, 23. X 1896 — SSSR, ? VII 1937). Brat je Stjepana, revolucionara. Gimnaziju završio u Zagrebu. Kao sudionik Jukićeva atentata na bana S. Cuvaja, uhapšen i osuđen na 3 godine robije s L. Jukićem, A. Cesarcem, K. Horvatinom i drugima. Uvjetno je oslobođen 4. III 1914. Nakon toga radi u zagrebačkom listu Novosti. Od ožujka 1915. surađuje u zagrebačkom dnevniku Obzor do odlaska na Istočnu frontu. Po izlasku iz bolnice, u kojoj se nalazio u veljači 1917. zbog smrzavanja nogu na Karpatima, radi u vojnodopisnom uredu, a zatim kao administrator u redakciji časopisa Hrvatska njiva i Moderna knjižnica. Iste godine pristupa Socijaldemokratskoj stranci Hrvatske i Slavonije. Početkom 1918. liječi se na Brestovcu, a potkraj godine surađuje u socijalističkom časopisu Novo društvo. Od studenog 1918. uređuje list Sloboda. U siječnju 1919. postaje član Akcionog odbora Zemaljske konferencije te nastupa na političkim zborovima po čitavoj zemlji. Kao delegat ljevice Socijaldemokratske stranke sudjeluje u pripremi dokumenata za I kongres Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista) koji je održan 20–22. IV 1919. u Beogradu. Na kongresu je izabran za člana Centralnog partijskog vijeća SRPJ(k) i člana Pokrajinskog izvršnog odbora SRPJ(k) za Hrvatsku i Slavoniju. Bio je jedan od urednika partijskog organa Istina. U proljeće iste godine u Zagrebu je među osnivačima i predavačima socijalističke radničke škole. Uhapšen je 9. VIII 1919. u vezi s Aferom Diamantstein; pred opasnošću novog zatvaranja u rujnu emigrirao u Austriju. U zemlju se vratio početkom 1920. Na vukovarskom kongresu KPJ (20–24. VI 1920) izabran je i za člana Centralnog vijeća. Aktivan je i nakon zabrane KPJ: od 1922. izdaje s K. Horvatinom list Borba, sudjeluje na Prvoj partijskoj konferenciji u Beču a na Drugoj je izabran u ljevičarsko rukovodstvo i ujedno za delegata na proširenoj sjednici IKKI u Moskvi. God. 1924. u Borbi uključuje se u raspravu pokrenutu u KPJ o nacionalnomu pitanju, o čemu diskutira i na V proširenom plenumu IKKI. Surađivao je u listovima: Novo društvo (1918), Sloboda (1919), Nova istina (1920), Novi svijet (1920), Borba (1922–24), Slobodna tribina (1922), La fédération balkanique. Predavao je u bečkom marksističkom klubu. U travnju 1925. postavljen je za sekretara CK KPJ. Potkraj iste godine u Makedoniji je sekretar PK KPJ (I. Očak). Na III kongresu KPJ u Beču 1926. ponovno je izabran u CK KPJ, a na Plenumu CK KPJ u studenom iste godine za političkog sekretara CK KPJ. U travnju 1928. sudjeluje na moskovskom savjetovanju na kojem je prihvaćeno Otvoreno pismo IKKI KPJ; u studenom 1928. na IV kongresu KPJ u Dresdenu kandidiran je nakon žestoke frakcijske borbe, za člana CK KPJ. Uhapšen je u prosincu i osuđen na dvije i pol godine tamnice. Intervencijom M. Krleže oslobađa se iz zatvora i u listopadu 1931. odlazi u, emigraciju. U Beču izdaje list Crvena dunavska straža, a u Londonu istupa na paralelnom procesu u korist Dimitrova. God. 1933–34. izdaje list hrvatskih nacionalnih revolucionara Hrvatski put i vodi polemiku s rukovodstvom partije, zbog čega je poslan na rad u Međunarodni agrarni institut u Moskvi. U srpnju 1935. na sjednicama jugoslavenske delegacije na VII kongresu KI razmatrao se Cvijićev položaj. Godinu dana poslije isključen je iz članstva KPJ, a uskoro je i uhapšen. Nestao je u staljinističkim čistkama u srpnju 1937. Na sjednici CK KPJ u svibnju 1939. potvrđeno je njegovo isključenje iz KPJ. U listopadu 1963. posmrtno je rehabilitiran. Djelovao je pod pseudonimima: Ivan Čulić, Vladetić, Krešić, i Kirš.

LIT.: Osuda Luke Jelića i drugova. Narodni glas, 7(1912) br. 33. — Osuda proletarijata nad zagrebačkim izdajnicima. Radničke novine, 18(1920) 192, str. 3. — A. Ciliga (MBT): Za jasnoću i odlučnost u nacionalnom pitanju. Borba (Zagreb), 2(1923) 37, str. 5–6; 38, str. 4–5. — Isti: Predlozi za izmene projekta rezolucije. Ibid., 42, str. 4. — Isti: Jedinstven front »revolucionara« i »oportunista«. Ibid., 44, str. 4–5; 45, str. 6. — S. Marković: Greške druga Cvijića. Ibid., 45, str. 5–6. — Hapšenje komunista u Zagrebu. Zagreb 24. septembra. Novi list, 2(1923) 446, str. 2. — Dragan Bublić i Jukićev atentat. Hrvat, 8(1927) 2258, str. 4. — Uapšenje Đure Cvijića. Zaštita čovjeka; 1(1928) br. 22. — M. Uradin: Prilog za biografiju Đure Cvijića. Putevi revolucije, 1966, br. 7/8. — R. Čolaković: Kazivanje o jednom pokoljenju, 3. Sarajevo 1972. — Đ. Đurašković: Đuka Cvijić. Borba; 58(1979) 3–11. XI. — I. Očak: Braća Cvijići. Zagreb 1982. — Isti: Afera Diamantstein: prvi antikomunistički proces u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca (1919). Zagreb 1988.
 
Ivan Očak (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CVIJIĆ, Juraj. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3839>.