CVJETKOVIĆ

traži dalje ...

CVJETKOVIĆ (tal. Flori), pelješki brodovlasnički rod iz Ruskovića Sela u Podgorju. Prezime mu je nastalo krajem XVI st. prema Cvjetku (rođ. oko 1540). Od kraja XVII st. u upotrebi je i talijanizirani oblik Flori, koji je potpuno prevladao. Prvi se u izvorima spominje Nikola Cvjetković (rođ. oko 1570). Portret tog kapetana sačuvao se na slici Maffea de Verone na glavnom oltaru crkve Gospe od Anđela iznad Orebića, s natpisom darovatelja »Nicolai Flori per sua devotion 1599«. Tijekom XVII st. brodovima dubrovačke zastave zapovijedali su i Nikolin brat Mato (rođ. oko 1580), sinovi Cvito (oko 1605 – prije 1674), Marko (oko 1610–82; umro od kuge u Levantu) i Mato (oko 1620–88) te unuci Nikola Cvitov (oko 1640 – oko 1689) i Nikola Matov (1664–89, Neapolis). U XVIII st. u Orebić je preselio kapetan Luka Matov Cvjetković Flori (1678–1771). Imao je dva sina – kapetana Frana (oko 1700–76) i liječnika → MARKA FLORIJA (oko 1700–56), nastanjenog u Dubrovniku. Unatoč tragičnoj pogibiji kapetana Luke Franova Florija (1731–92) i njegova sina Frana (1767–92), nakon brodoloma u Lionskom zaljevu, na putu iz Genove u Lisabon, najveći uspon rod je dosegao u prvoj pol. XIX st., u bogatoj brodarsko-trgovačkoj aktivnosti ostalih Lukinih sinova. Najstariji Antun Flori (rođ. 1775) bio je predstavnik tvrtke »Stjepan Kerša i drug« u Taganrogu (1804), a poslije se vjerojatno nastanio u Livornu. Njegov brat Stjepan (rođ. 1784), oženjen za dubrovačku plemkinju Pozza, bio je trgovac žitom u Taganrogu (do 1818), potom je prešao u Carigrad, gdje je od 1828. posjedovao banku u Galati s filijalom u Odesi. Umro je vjerojatno u Carigradu. Najmlađi brat Nikola (1791 – oko 1865) nastanio se u Livornu, gdje je posjedovao tvrtku i banku »Niccolo e Luca Flori« od 1842. Bio je vrlo zaslužan za razvitak livornske luke i njegove pomorske trgovine u prvoj pol. XIX st. Odlaskom braće Flori rod se na Pelješcu ugasio 1858. smrću njihove sestre Margarite (1777–1858), udove Josipa Bizara. Od iseljeničkih ogranaka prate se potomci Stjepana: Aleksandar (umro 1892), marquis de Serramezana, sociolog i publicist koji je živio u Firerici i Comu, a umro u Vico Pelagu, Luka (umro 1893. u Beču), Marija, Antun (umro 1884. u Vico Pelagu) i Kazimir (umro 1888. u Parizu), djeca Aleksandra – Stjepan, Karolina i Lidija te djeca Kazimira – Šandor (umro 1894), Stjepan, Kazimir, Eugen i Ivana. Izvori o rodu C. čuvaju se u Historijskom arhivu Dubrovnik, Arhivu župnog ureda Orebić i Arhivu franjevačkog samostana Gospe od Anđela u Đurićima.

LIT.: S. Vekarić: Sto godina peljeških jedrenjaka. Dubrovnik 1952, 240–242. — J. Luetić: Pomorac i diplomat Ivan Kaznačić. Dubrovnik 1954, 8. — Z. Šundrica: Popis stanovništva Dubrovačke Republike iz 1673/4. godine. Arhivski vjesnik, 2(1959) str. 450. — S. Vekarić: Pelješki jedrenjaci. Split 1960. — V. Vinaver: Dubrovnik i Turska u XVIII veku. Beograd 1960, 81, 108. — D. Kečkemet: Naša stara pomorska ikonografija. Pomorski zbornik, 1. Zagreb 1962, 568. — V. Ivančević: Dubrovački brodovi za prvog Rusko-turskog rata (1768–1774). Ibid., 2. Zagreb 1962, 1730. — Isti: O Dubrovčanima u Genovi u drugoj polovini 18. stoljeća. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 10–11(1962–63) str. 354. — I. Mitić: Uloga Livorna u konzularnoj službi Dubrovačke Republike. Pomorski zbornik, 3(1965) str. 742. — V. Ivančević: Pomorsko-trgovinske veze starog Dubrovnika u rusko-crnomorskim lukama. Ibid., 5(1967) str. 519. — S. Vekarić: Vijesti o nekim izumrlim porodicama peljeških pomoraca. Ibid., str. 492–493. — C. Fisković: Franjevačka crkva i samostan u Orebićima. Spomenica Gospe od Anđela u Orebićima 1470–1970. Omiš 1970, 62, 94–96, 112. — S. Vekarić: Pomorci Trstenice u XVII i u prvoj polovini XVIII stoljeća. Ibid., 207–208. — J. Velnić: Samostan Gospe od Anđela nad Orebićima (1470–1970). Ibid., 23. — B. Hrabak: Izvoz žitarica iz Osmanlijskog Carstva u XIV, XV i XVI veku. Priština 1971, 366, 369. — V. Ivančević: O dubrovačkim nabavama soli u XVIII st. Pomorski zbornik, 9(1971) str. 667. — Isti: Stjepan Kerša Antunov – dubrovački brodovlasnik rodom s Pelješca na razmeđu 18. i 19. st. Anali Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra JAZU u Dubrovniku, 2(1983) str. 199–223. — J. Luetić: Pomorci i jedrenjaci Republike Dubrovačke. Zagreb 1984, 154, 172. — N. Vekarić: Genealoški prikaz roda Bizar. Pelješki zbornik, 3(1984) str. 172. — S. Vekarić i N. Vekarić: Tri stoljeća pelješkog brodarstva. Ibid., 4(1987) str. 41, 118–120.
 
Nenad Vekarić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CVJETKOVIĆ . Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3862>.