CVJETKOVIĆ, Božo, povjesničar i geograf (Suđurađ na Šipanu, 16. XII 1879 — Suđurađ na Šipanu, 6. VIII 1952). Osnovnu školu polazio je u rodnome mjestu, klasičnu gimnaziju 1894–1902. u Dubrovniku, zemljopis i povijest slušao je 1902–06. na Sveučilištu u Beču, gdje je 1906. doktorirao disertacijom Povijest dubrovačkog zakonodavstva. God. 1907–19. radio je u Nautičkoj školi u Dubrovniku i Kotoru, realnoj gimnaziji u Zemunu (1920) i Zagrebu (1921/22) a od 1922. do umirovljenja 1932. bio je direktor Pomorske akademije u Bakru i realne gimnazije u Ogulinu. — Proučavao je povijest Dubrovnika, bavio se oceanografijom i zemljopisom. Surađivao u listovima i stručnim publikacijama: Srđ (1906–08), Izvještaj C. kr. nautičke škole u Dubrovniku (1909/10, 1910/11, 1912/13), Dubrovnik (1911), Spomenica Ruđera Josipa Boškovića (1911), Narodni list (Jubilarni broj 1862–1912, 1912), Prava Crvena Hrvatska (1914–18), List Dubrovačke biskupije (1916–17), Smotra dalmatinska (1917), Hrvatska prosvjeta (1921–22), Jugoslavenski pomorac (1921–24), Nastavni vjesnik (1921/22), Ljetopis JAZU (1922), Narodna starina (1922), Jugoslavenska njiva (1925), Bulićev zbornik (1924), Nova Evropa (1928–29) i dr. Baveći se najviše istraživanjem povijesti Dubrovačke Republike objavio je više rasprava i knjiga, od kojih Dubrovačka diplomacija pokazuje karakterističnost dubrovačke diplomacije i odlično poznavanje suvremenih evropskih događaja (M. Prelog). Preveo je raspravu K. J. Jirečeka Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjega vijeka (Dubrovnik 1915).
DJELA: Trudovetě na profesora D-r Konstantina I. Jirečeka (suautor J. Nagy). Sofija 1905. — Kalugjerske i kompasne karte. Kartografska rasprava. Dubrovnik 1912. — Dubrovnik i Ljudevit Veliki (1358–1382). Dubrovnik 1913. — Oceanografija. Dubrovnik 1913. — Biograd (historička studija). Dubrovnik 1915. — Sveti Vlaho i Dubrovnik. Dubrovnik 1916. — Uvod u povijest Dubrovačke Republike. Dubrovnik 1916. — Dubrovačko brodogradilište. Dubrovnik 1917. — Povijest Dubrovačke Republike, I dio. Od najstarijih vremena do 1205. Dubrovnik 1917. — Dr. Jos. Konstantin Jireček, profesor. Dubrovnik 1918. — Estetska oceanografija. (Ljepota mora i obale). Dubrovnik 1920. — Dubrovački dvor. Zagreb 1922. — Dubrovačka diplomacija. Dubrovnik 1923.
LIT.: M. S.: Dr Božo Cvjetković, Dubrovnik i Ljudevit Veliki (1358–1382). Crvena Hrvatska, 23(1913) 32, str. 3. — A. Wenzelides (-n): Iz dubrovačke povijesti. Savremenik, 8(1913) 11, str. 686–687. — M. S.: Prof. dr Božo Cvjetković, Oceanografija. Crvena Hrvatska, 24(1914) 12, str. 3. — Povijest Dubrovačke Republike. Prava Crvena Hrvatska, 13(1917) 659, str. 2. — Zglb.: Prof. dr Božo Cvjetković, Uvod u povijest Dubrovačke Republike. Ibid., 632, str. 1. — V. Corović: Povijest Dubrovačke Republike. Književni jug, 1(1918) I/8–9, str. 356–357. — D. Gruber: Dr Božo Cvjetković, Povijest Dubrovačke Republike. Savremenik, 13(1918) str. 308–310. — I. Ivelić: Dubrovački povjesničar. Naše jedinstvo, 25(1918) br. 144. — I. Carić: Prof. dr Božo Cvjetković, Estetska oceanografija. Jadran, 2(1920) 238, str. 1; 239, str. 1. — M. Car: Dubrovački dvor. Srpski književni glasnik, NS 1923, IX/1, str. 49–52. — J. Matasović (Jos. M-ć): Dr Božo Cvjetković, Dubrovnik i Petar Veliki. Narodna starina, 2(1923) 6, str. 280–281. — M. Prelog: Dr Božo Cvjetković, Dubrovačka diplomacija. I dio. Ibid., 4, str. 81. — R. Crnić (RC): Jedna knjiga o Dubrovniku. Prof. dr Božo Cvjetković, Dubrovačka diplomacija. I dio. Slobodna tribuna, 4(1924) 523, str. 6. — Isti: Dr Božo Cvjetković. Jugoslavenski pomorac, 5(1925) 5, str. 1–2. — L. Vojnović: Dr Božo Cvjetković i kralj Rikard. Dubrovački list, 4(1927) 30a, str. 2.
Božena Šurina (1989)
