Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ČALIĆ, Eduard, povjesničar i publicist (Pula, 14. X. 1910). Obitelj mu je 1921. bila prisiljena iseliti se u Kraljevinu SHS. Osnovnu školu počinje u Marčani, a završava u Sušaku, gdje 1923/24. pohađa gimnaziju, koju nastavlja i završava u Karlovcu (1924–31). Diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1937. God. 1936. piše za zagrebačke Novosti, a 1939. postaje dopisnik Novosti u Berlinu, gdje polazi poslijediplomski studij političke ekonomije, povijesti i publicističkih znanosti na Filozofskom fakultetu te brani doktorsku tezu Uloga štampe u političkoj, kulturnoj i gospodarskoj preobrazbi južnoslavenskih naroda, ali mu je u veljači 1941. zabranjena promocija zbog njegovih članaka u Novostima te pomoći politički i rasno progonjenim osobama; doktorirao je na istoj temi tek 1963. na Filozofskom fakultetu u Zapadnom Berlinu. God. 1942. uhićen prilikom bijega iz Njemačke te zatočen u koncentracijskom logoru Sachsenhausen-Oranienburg, gdje postaje povjerenikom jugoslavenskih logoraša i članom ilegalnoga međunarodnog komiteta pokreta otpora. Oslobođen je 4. V. 1945. U Crvenom križu 1945–46. skrbi o pomoći i repatrijaciji logoraša. Od 1946. do 1959. u Parizu je komentator lista Combat, a surađuje i u novinskoj agenciji »Opera Mundi«, koja je njegove radove plasirala po čitavu svijetu. Do 1975. živi u Zapadnom Berlinu, od 1975. u Francuskoj, a od 1984. u Austriji (Salzburg). Kao glavni tajnik Međunarodnog komiteta za znanstveno proučavanje uzroka i posljedica II. svjetskog rata u Luxembourgu vodi mnoge međunarodne akcije i organizira dva skupa u Zagrebu, u suradnji s JAZU (kojih su radovi objavljeni u zbornicima Drugi svjetski rat i mir među narodima, Zagreb 1970, i Snage putova i mira, Zagreb 1978). — Prije odlaska u inozemstvo organizirao je u Zagrebu i Karlovcu više likovnih izložaba, a nakon rata nekoliko velikih izložaba u Parizu. Bio je stalni ili povremeni suradnik mnogih vodećih svjetskih novina. Izvjestitelj je, npr., s Pariske mirovne konferencije; objavio je vrlo mnogo reportaža, eseja i putopisa o mnogim zemljama sa svih kontinenata; intervjuirao je više svjetskih političara i znanstvenika. Historiografska su mu istraživanja vezana najviše uz pojavu i razvoj nacizma, posljedice II. svjetskog rata, Treći svijet i borbu za mir. Autor je i suautor mnogih studija i članaka, radijskih i televizijskih emisija. God. 1947. francuski radio često ponavlja njegov prikaz koncentracijskih logora i plinskih komora Le troisième front, jedan od prvih stručnih radova iz toga područja u svijetu (tiskan je u Radio 47, Pariz 1947, 160–164). Na različitim jezicima objavio je mnoge studije i članke, a njegove knjige o esesovskoj podlozi Trećeg Reicha i H. Himmleru, usponu nacizma, počecima uspona A. Hitlera, tajnoj službi, paležu Reichstaga i organizatoru logora smrti R. Heydrichu prevođene su i objavljivane s autorovim dopunama u više europskih zemalja, SAD, Argentini i Japanu. Zapažene su mu knjige Univers Polaire (1955), s razradom strategijskih odnosa između SAD i SSSR-a u polarnim krajevima Europe, Azije i Sjeverne Amerike, zatim biografija arktičkog i antarktičkog istraživača Roald Amundsen, der letzte Wikinger (1959) te prikaz Bliskog istoka i Pakistana Le prophète et l’Atome – Islam, Suez, Pétrole (1956). U svom kapitalnom djelu Himmler et son Empire (1966 – hrvatsko izdanje Himmler i njegovo carstvo, Zagreb 1982) obrađuje temu »konačno rješenje židovskog pitanja« (holokaust), a nacističku ideologiju i praksu prikazuje i u knjizi o tajnim razgovorima Hitlera i njemačkog novinskog magnata Richarda Breitinga pod naslovom Hitler ohne Maske (1968 – hrvatsko izdanje Hitler bez maske, Pula 1985). U povijesnom proučavanju Trećeg Reicha posebno mjesto zauzima Čalićevo djelo Evropska trilogija – Atentat u Marseilleu i drugi svjetski rat s naslovima knjiga Smrtni udar Evropi, Anatomija Versaillesa i Propast Trećeg Reicha (1993). Autor je mnogih dokumentarnih i TV filmova, npr. o R. Amund-senu, nacističkom paljenju njemačkog parlamenta, koncentracijskim logorima, itd. U Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj izvedeno je više Čalićevih radijskih drama (npr. o A. Schweitzeru, o J. Jaurčsu, koja je izvedena i u Comédie Française), a neke su i tiskane. Angažirani je stvaralac suvremenog tipa, koji sjedinjuje kvalitete novinara i studioznog povjesnika; rado eksperimentira i služi se novim tehnikama i umjetničkim tekovinama. Strastveni je polemičar. Preveo je na francuski Vojnovićevu Dubrovačku trilogiju. Nosilac je bugarskog Reda Sv. Ćirila i Metoda prvog reda (1963) te francuske Međunarodne nagrade otpora za životno djelo (1985).

DJELA: Univers Polaire – Islam, Suez, Pétrole. Paris 1955. — Le prophète et l’ Atome. Paris 1956. — Roald Amundsen, der letzte Wikinger. Düsseldorf 1959. — La Chine grande puissance. Paris 1960. — J’ai vu vivre la Sibérie. Paris 1962. — La Bulgarie pittoresque et moderne. Sofia 1964. — Himmler et son Empire. Paris 1966. — Hitler ohne Maske. Frankfurt am Main 1969. — Le Reichstag brűlé. Paris 1969 (dopunjeno izd. Luxembourg—München 1978, prev. Beograd 1986). — Der Reichstagsbrand, eine wissenschaftliche Dokumentation (suautor), 1. Berlin 1971; 2. München 1978. — Reinhard Heydrich – Schlüsselfigur des Dritten Reiches. Düsseldorf 1982. — Europska trilogija, 1–3. Zagreb 1993.
 
LIT.: A. Fontaine: Edouard Calic, Himmler et son empire. Le Monde (Paris), 1966, 24. XII. — G. Binder: Ohne Maske. Südwestpresse Alb-Bote (Ulm), 1969, 6. III. — E. T.: Ein Besuch bei Adolf Hitler. Mannheimer Morgen, 1969, 24. VI. — S. Haffner: Süsser Schrecken für das Bürgertum. Die Gemeinde (Wien), 1969, 28. II. — H. Lichtenstein: Hitler als Planer der Weltpolitik. Die Warte (Luxemburg), 1969, 27. III. — W. Malanowsky: Deutsch und brutal. Hitler. Zeitgeschichte. Der Spiegel (Hamburg), 1969, 10. II. — W. Ritter von Schramm: Der Ostmärker mit dem Cäsarenwahn. Frankfurter Allgemeine Zeitung, 1969, 22. IV. — E. Schneider-Breiting: Briefe. Der Spiegel, 1969, 24. II. — E. Schulze: Verräterische Bande. Ibid. — M. Braubach: Weimar, Hitler, Widerstand. Historisches Jahrbuch (München), 1970, sv. 90. — F. Zipfel: Hitler wollte Krieg von Anfang an. Telegraf (West-Berlin), 1971, 11. II. — A. Novak: Hitler brez krinke. Delo, 18(1976) 7. II. — La Voix de la Résistance 1980, Sondernummer Mai (br. posvećen E. Čaliću). — Himmler i njegovo carstvo. Vjesnik, 44(1983) 2. X.— J. Emmanuel: L’incendie du Reichstag. Le Monde, 1983, 27–28. II. — M. Babun: Kako je nastala knjiga Hitler bez maske? Polet, 1984, 1. III. — J. Jović: Udvarač i dodvarač. Nedjeljna Dalmacija, 15(1985) 23. VI. — A. Kliman: Hitlerov pokolj i atomska apokalipsa. Novi list, 39(1985) 20–21. VII. — Đ. Mišković: Činjenice nemoguće oboriti. Večernji list, 29(1985) 14. VI. — Lj. Rajnvajn: Oživljavanje mrtvaca. Intervju, 1985, 11. V. — Z. Simić: S druge strane tunela. Polet, 1985, 21. VI. — P. Strčić: Hitler bez maske. Arhivski vjesnik, 28(1985) 28, str. 199–202. — I. Tomljanović: Hitler bez maske. Borba, 64(1985) 14. V. — Čudna kampanja nekih istoričara. Politika, 83(1986) 1. X. — D. Č.: Istina o paljenju Rajhstaga. Večernje novosti, 34(1986) 22. X. — P. Kačavenda: Prebacivanje krivice. Borba, 65(1986) 27. X. — M. H.: Prilog istini. Ibid., 22. X. — M. L.: Odgovornost nacista. Politika, 83(1986) 22. X. — N. Perić: Skrivači zločina. Vjesnik, 46(1986) 25. V. — P. Strčić: Hitler bez maske. Vjesnik, 46(1986) 18. I. — TS: Historijska istina – jamstvo mira. Matica, 36(1986) br. 5. — D. Vukov-Colić: Reichstag još gori. Vjesnik, 46(1986) 4. III. — Ž. Krušelj: Plavuša zavadila znanstvenike. Danas, 6(1987) 31. III. — P. Simić: Atentat u režiji Hitlera. Večernje novosti, 35(l987) 17. V. — P. Strčić: Hitlerov program u novoj knjizi Istranina dra Eduarda Čalića. Istra, 25(1987) 4, str. 81–89. — Isti: Počeci realizacije zla. Glas Istre, 44(1987) 26. I. — R. Vukadinović: Preludij za agresiju. Međunarodna politika, 1987, 1. III. — R. Arsenić: Nova saznanja o Hitleru. Politika, 86(1989) 18–21. IV. — M. Mišović: Pozadina marsejskog atentata. NIN, 38(1989) 30. IV. — I. Mlivončić: Vizije i revizije. Slobodna Dalmacija, 46(1989) 22. III. — P. Strčić: Zašto pokolj 30 milijuna Slavena i 6 milijuna Židova. Novi list, 43(1989) 31. X. — Đ. Ličina i V. Rajić: Suprug lijepe plavke. Vjesnik, 51(1990) 1. IV. — P. Strčić: Krivo interpretiran dr. Čalić. Vjesnik, 53(1992) 4. XI. — M. Galić: Fašizam neće proći. Nedjeljna Dalmacija, 22(1992) 25. XI. — P. Strčić: Istranin nikad ne zaboravlja rodnu grudu. Tjedni Novi list, 2(1992) 26. XI. — Ž. Krušelj: Vatrogasci su stigli prerano. Novi podaci o danu kada je gorjela njemačka demokracija. Vjesnik, 54(1993) 28. III.
 
Petar Strčić (1993)