Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ALBERTAL, Ivan (Albertalli, Alberthal, Alberthaler, Giovanni, Hans, Hanž, Johann), graditelj i klesar (Roveredo, Švicarska, oko 1575 — ?, 1648). Boravio je u Dillingenu od 1603. do 1633; tamo je s njim radio i njegov brat Albert, zidarski palir. Povremeno je surađivao i s graditeljem Gilgom Vältinom. Preko Trebnja došao je 1633. u Zagreb, tu je osnovao radionicu, i radio više od 15 godina. Prema dokumentima, umro je 1648. — Najpoznatije radove, crkve i karakteristične kuće, ostvario je u Dillingenu: isusovački konvikt (1605/1606), isusovačku (kolegijsku) crkvu (1610–1617), ulično krilo isusovačkog seminara (1618–1621) i gradsku župnu crkvu (1619–1628); župnu crkvu u Hausheimu (1608/1609), dvorac Willibaldsburg (1609–1619), i isusovačku crkvu u Eichstättu (1617–1620), isusovačku crkvu u Innsbrucku (1619 do 1627) i zvonik dvorske isusovačke crkve u Neuburgu (1624–1627). Sudjelovao je u gradnji dvorca Sigmaringen 1627. i radio na dvorcu u Bratislavi oko 1639. U Zagrebu je s njim sklopio ugovor biskup Franjo Hasanović Ergeljski 15. I 1633. za gradnju južnog zvonika katedrale na srednjovjekovnim temeljima (Arhiv Zagrebačke nadbiskupije, Acta capituli antiqua 101/32). Zvonik je dovršen 1641, a kupola postavljena 1643. Nakon požara 1645. u kojem je stradala katedrala, A. je obnovio glavni vijenac. Biskup Martin Bogdan sklopio je s Albertalom ugovor 1647. za obnavljanje svodova u svetištu katedrale i zidanje srušenog svoda nad pjevalištem. Svodove je A. restaurirao u kasnogotičkomu mrežastom obliku. Nakon potresa 1880, prilikom restauriranja katedrale srušen je zvonik i oštećeni su svodovi. — Na njegov rad utjecali su arhitekti Elias Holl, Mathias Kager i dvorski slikar Joseph Heintz. Pod utjecajem arhitekture sjevera A. je ostvario ranobarokni tip dvoranske crkve (Wandpfeilerkirche), sažetog i preglednog prostora s bočnim kapelama, pod bačvastim svodovima te tip isusovačke crkve s jednostavnim zabatnim pročeljem bez zvonika, inspiriran na lokalnoj tradiciji. Albertalova ranobarokna rješenja utjecala su na razvoj dvoranske sheme crkvenog prostora graditelja Vorarlberga u XVIII st. A. se služio vlastitim drvenim modelima pri izvedbi projekata. Njegov zvonik zagrebačke katedrale bio je monumentalno djelo kasnorenesansnih karakteristika s ranobaroknim stilskim detaljima. — Prema D. Kessleru, postoje dva Hansa Albertala iz iste obitelji: jedan iz Dillingena koji odlazi u Bratislavu, radi na dvorcu te mu se tamo gubi trag, a drugi — graditelj zvonika zagrebačke katedrale — kojega su rad i godina smrti potvrđene arhivskim izvorima. Veze između Zagreba i Bratislave (Požuna) bile su u to vrijeme vrlo tijesne.

LIT.: Ivan Krstitelj Tkalčić: Prvostolna crkva zagrebačka nekoć i sada. Zagreb 1885, 28–34, 36–37. — Daniel Kessler: Der Dillinger Baumeister. Hans Alberthal. Dillingen 1949. — Ljubo Karaman: Bilješke o staroj katedrali u Zagrebu. Bulletin JAZU, 11(1963) 1/2, str. 37–38, 45. — Christian Norberg-Schultz: Baroque Architecture, History of World Architecture. New-York 1971. — Vorarlberger Barockbaumeister (katalog). Einsiedeln 1973. — Đurđica Cvitanović: Dokumentaciona građa isusovačke arhitekture u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji. Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 1(1975) str. 226. — Anđela Horvat: Između gotike i baroka. Zagreb 1975.
 
Đurđica Cvitanović (1983)