Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ČRNKO, Franjo (Ferenac, Ferenc), kroničar (XVI. st.). Bio je pisar i komornik Nikole Šubića Zrinskog. Preživio pad Sigeta 1566. i odveden u tursko ropstvo, odakle ga otkupljuje Nikolin sin Juraj. Na njegovu je imanju proveo neko vrijeme nakon povratka iz Turske te možda tada na Jurjev nagovor opisao sigetski slom. Poslije je kapetan u Gornjoj Ugarskoj. — Njegov povijesno-literarni spis Podsjedanje i osvojenje Sigeta, pisan hrvatskim jezikom, kroničarski vjerno iznosi tijek bitke viđene očima jednog od sudionika i najbližih Nikolinih suradnika. Osim prvorazredne povijesne važnosti, Črnkova je kronika i zanimljiv književni prinos. Djelo se mnogo čitalo i prevodilo. Ljubljančanin Samuel Budina prevodi ga na latinski: Historia Sigethi totius Sclavoniae fortissimi propugnaculi quod a Solimanno Turcarum imperatore nuper Captum Christianisque ereptum est ex Croatico sermone in Latinum Conversa, per M. Samuelem Budinam Labacensem (Beč 1568). Ubrzo je prevedeno s latinskoga na njemački i tiskano u Beču 1568. u dva izdanja, a na talijanskom je doživjelo dva izdanja do 1570. Hrvatski su književnici našli u njemu izvorište svoga viđenja sigetske bitke. Tom su se temom nadahnuli B. Karnarutić (Vazetje Sigeta grada, Venecija 1584), P. Ritter Vitezović (Odiljenje Sigetsko, Linz 1684), Nikola Zrinski (Adriai tengernek Syrenaia, Beč 1651 — Adrianskoga mora sirena, Venecija 1660) i dr. God. 1912. pronašao je Anton Kaspert u arhivu kneza Karla Auersperga u Gornjoj Austriji u Logensteinleithenu hrvatski original pisan glagoljicom. Izdao ga je latinicom Fran Kidrič, koji je utvrdio Črnkovo autorstvo. Poslije ga je ponovno objavio, nadopunio i ispravio S. Ivšić. Po Ivšiću, taj je glagoljski rukopis nastao u Pokuplju blizu Ozlja prema originalu pisanu latinicom.

LIT.: F. Kidrič: Oblega Sigeta v sodobnem hrvaškem opisu. Časopis za zgodovino in narodopisje, 9(1912) str. 42–97. — S. Ivšić: Podsjedanje i osvojenje Sigeta u glagoljskom prijepisu hrvatskoga opisa iz g. 1566. ili 1567. Starine, 1918, 36, str. 390–429. — D. Prohaska: Hrvatski izvor o padu Sigeta g. 1566. i 1567. Jugoslavenska njiva, 3(1919) 16, str. 256–257. — A. Šimčik: Uvod (u: F. Črnko, Povijest Segeta grada, s dodatkom narodnih pjesama o podsjedanju Segeta. Zagreb 1931, 3–12). — M. Ratković: Ferenac Črnko i njegov opis podsjedanja i pada Sigeta (u: F. Črnko, Podsjedanje i osvojenje Sigeta i popratni tekstovi. Zagreb 1971, 27–34). — Isti: Brne Karnarutić i »Vazetje Sigeta grada«. (Ibid., 37–42). — N. Kolumbić: Pjesničke vrednote Vitezovićeva spjeva »Odiljenje Sigetsko«. (Ibid., 85–92). — J. Šidak: Nikola Šubić Zrinski u svom vremenu. (Ibid., 197–210). — M. D. Birnbaum: Croatian and Hungarian Latinity in the Sixteen Century. Zagreb—Dubrovnik 1993.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1993)