Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ČUDOMIRIĆI, hrvatsko pleme. Pripadalo je ustanovi »dvanaest hrvatskih plemena«, o ulozi kojih u ranoj hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti postoje različna mišljenja u historiografiji. U izvorima iz XIV. st., u kojima je ta ustanova prvi put zabilježena, kao predstavnik tog plemena u XII. st. naveden je župan Pribislav. U dokumentima se ime plemena nalazi u oblicima Chudomirig, Cidomirig, Cudomericich, Cudimerig, Cudomirichys, Zudomerich, Zuddomirikion i Zudomirikion. Predstavnici se plemena spominju u dokumentima od 1207. Uste Čudomirić (Zudomiriko) naveden je kao svjedok u dvama dokumentima od 21. III. 1207, koji se odnose na crkvu Sv. Petra u Bubnjanima zapadno od Tinja (kraj Benkovca), uz predstavnike plemenâ Gušića, Mogorovića, Kačića i dr. Milote Čudomirić spomenut je u dokumentu izdanu u Zadru 20. V. 1232. u vezi s nekim zemljama samostana Sv. Krševana u istom gradu, a Dobroje, sin Vukoja Čudomirića, 1278. kao posjednik u kraju Čudomiršćina, koji se naziva i Čudomirić (u okolici Zadra; lokalitet nazvan po imenu plemena u prvom se obliku spominje do početka XVI. st., a u drugom do potkraj XV. st.). I u sljedećim razdobljima, sve do poč. XVI. st., kada se plemenu gubi trag, njegovi se predstavnici najčešće spominju u Zadru i njegovoj bližoj i daljoj okolici. Tako je 1348. Radoslav Čudomirić zabilježen kao svjedok u Bribiru. I Radič, sin Obrada iz plemena Čudomirića, bio je svjedok 1361. u Kokičanima, gdje je imao posjed zadarski samostan Sv. Krševana. Gruban, sin »condam Scenichi« bio je 1365. stanovnik i posjednik u Kačinoj Gorici (više ne postoji). Diminse (Diminsia, Diminusio) Petrović — spominje se 1391–1402. u vezi s naseljem Podi (kraj Zemunika, više ne postoji) i posjedom u Čudomiršćini. Potkraj XIV. i u XV. st. iz tog plemena žive u Zadru mornar Matija Radušević (1395), Juraj (1412), Petar (1444), Bartol, sin Borajka (1454) i dr. Posljednji se put u tom gradu spominju 1509. Plemić Ratko Drahiašić iz ovog plemena bio je oženjen Jelenom, kćeri Jakova Lasničića iz Bitine u župi Gacka (oko 1399). God. 1404. spomenut je Simon, sin Obrada iz Hotušja (selo iza Velebita, više ne postoji). U XV. st. pojedini predstavnici plemena nastanjeni su u Trogiru i Sukošanu; 1494. franjevac konventualac Matija Čudomerić bio je prokurator samostana Sv. Frane u Šibeniku, a neki žive i u drugim krajevima Hrvatske. Tako se Petar Pribislavić iz Čudomirića spominje 1451. u vezi s jednom parnicom pri Banskom stolu u Kninu. Kralj Matija Korvin izdao je 9. VIII. 1482. nalog zagrebačkom Kaptolu da u posjed imanja Hrelić (zvanog inače Orešje; danas selo Hrelići kraj Novog Zagreba) uvede Pavla iz Čudomirića, službenika naslovnoga srpskog despota Vuka Brankovića i Pavlovu ženu Luciju, čija je obitelj i dotada posjedovala to imanje; Kaptol ih je uveo u posjed 29. XI. iste godine. God. 1501. Lucija, tada udovica P. Čudomirića, s kćerima Barbarom i Dorotejom žali se banu Ivanišu Korvinu što su im neki susjedi nasilno prisvajali imanja u Hreliću. Na poč. XVI. st. spominju se u ličkoj župi. Tako je Ivan Noić iz Čudomirića svjedok u dokumentu izdanu 1503. u Lagodušićima (danas Budak kraj Gospića), a Jakov Vruković iz Čudomirića također je svjedok u dokumentu izdanu 1512. u Belaju (danas Bilaj kraj Gospića). Nakon te godine pleme se više ne spominje.

LIT.: Pleme. — I. Kukuljević Sakcinski: Listine hrvatske. Zagreb 1863. — V. Klaić: Hrvatska plemena od XII do XVI stoljeća. Zagreb 1897, 43–44. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2–3. Zagreb 1904–1905; 6. 1908; 11. 1913; 13–14. 1915–1916. — F. Šišić: Priručnik izvora hrvatske historije, I/1. Zagreb 1914, 484, 499, 514, 528. — Isti: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara. Zagreb 1925, 636, 657. — M. Barada: Postanak hrvatskog plemstva. Časopis za hrvatsku poviest, 1(1943) 3, str. 204, 209. — S. Antoljak: Izumiranje i nestanak hrvatskog plemstva u okolici Zadra. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 9(1962) str. 55–58, 61, 70, 82, 92–94, 96, 99, 103, 109–111, 114. — N. Klaić: Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb 19752. — N. Klaić i I. Petricioli: Zadar u srednjem vijeku do 1409. Zadar 1976. — S. Antoljak: Pacta ili Concordia od 1102. godine. Zagreb 1980. — Uste (XIII. st.). — Š. Ljubić: Libellus Policorion, qui Tipicus vocatur. Starine, 1890, 23, str. 186. — P. Rogić: Lična i porodična imena u jeziku. Rad JAZU, 1955, 303, str. 225. — Matija, franjevac. — Š. Ljubić: Listine o odnošajih između Južnoga Slavenstva i Mletačke Republike, 1. Zagreb 1868. — J. Barbarić i J. Kolanović: Šibenski diplomatarij. Šibenik 1986. — Pavao (XV. st.). — E. Laszowski (E. L.): Prilog povjesti hrvatskog plemena Čudomerića. Vitezović, 1(1903–04) 8, str. 124–125. — Isti: Povjesni spomenici plem. općine Turopolja, 2. Zagreb 1905.
 
Redakcija (1993)