ČUDOMIRIĆI
traži dalje ...ČUDOMIRIĆI, hrvatsko pleme. Pripadalo je ustanovi »dvanaest hrvatskih plemena«, o ulozi kojih u ranoj hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti postoje različna mišljenja u historiografiji. U izvorima iz XIV. st., u kojima je ta ustanova prvi put zabilježena, kao predstavnik tog plemena u XII. st. naveden je župan Pribislav. U dokumentima se ime plemena nalazi u oblicima Chudomirig, Cidomirig, Cudomericich, Cudimerig, Cudomirichys, Zudomerich, Zuddomirikion i Zudomirikion. Predstavnici se plemena spominju u dokumentima od 1207. Uste Čudomirić (Zudomiriko) naveden je kao svjedok u dvama dokumentima od 21. III. 1207, koji se odnose na crkvu Sv. Petra u Bubnjanima zapadno od Tinja (kraj Benkovca), uz predstavnike plemenâ Gušića, Mogorovića, Kačića i dr. Milote Čudomirić spomenut je u dokumentu izdanu u Zadru 20. V. 1232. u vezi s nekim zemljama samostana Sv. Krševana u istom gradu, a Dobroje, sin Vukoja Čudomirića, 1278. kao posjednik u kraju Čudomiršćina, koji se naziva i Čudomirić (u okolici Zadra; lokalitet nazvan po imenu plemena u prvom se obliku spominje do početka XVI. st., a u drugom do potkraj XV. st.). I u sljedećim razdobljima, sve do poč. XVI. st., kada se plemenu gubi trag, njegovi se predstavnici najčešće spominju u Zadru i njegovoj bližoj i daljoj okolici. Tako je 1348. Radoslav Čudomirić zabilježen kao svjedok u Bribiru. I Radič, sin Obrada iz plemena Čudomirića, bio je svjedok 1361. u Kokičanima, gdje je imao posjed zadarski samostan Sv. Krševana. Gruban, sin »condam Scenichi« bio je 1365. stanovnik i posjednik u Kačinoj Gorici (više ne postoji). Diminse (Diminsia, Diminusio) Petrović – spominje se 1391–1402. u vezi s naseljem Podi (kraj Zemunika, više ne postoji) i posjedom u Čudomiršćini. Potkraj XIV. i u XV. st. iz tog plemena žive u Zadru mornar Matija Radušević (1395), Juraj (1412), Petar (1444), Bartol, sin Borajka (1454) i dr. Posljednji se put u tom gradu spominju 1509. Plemić Ratko Drahiašić iz ovog plemena bio je oženjen Jelenom, kćeri Jakova Lasničića iz Bitine u župi Gacka (oko 1399). God. 1404. spomenut je Simon, sin Obrada iz Hotušja (selo iza Velebita, više ne postoji). U XV. st. pojedini predstavnici plemena nastanjeni su u Trogiru i Sukošanu; 1494. franjevac konventualac Matija Čudomerić bio je prokurator samostana Sv. Frane u Šibeniku, a neki žive i u drugim krajevima Hrvatske. Tako se Petar Pribislavić iz Čudomirića spominje 1451. u vezi s jednom parnicom pri Banskom stolu u Kninu. Kralj Matija Korvin izdao je 9. VIII. 1482. nalog zagrebačkom Kaptolu da u posjed imanja Hrelić (zvanog inače Orešje; danas selo Hrelići kraj Novog Zagreba) uvede Pavla iz Čudomirića, službenika naslovnoga srpskog despota Vuka Brankovića i Pavlovu ženu Luciju, čija je obitelj i dotada posjedovala to imanje; Kaptol ih je uveo u posjed 29. XI. iste godine. God. 1501. Lucija, tada udovica P. Čudomirića, s kćerima Barbarom i Dorotejom žali se banu Ivanišu Korvinu što su im neki susjedi nasilno prisvajali imanja u Hreliću. Na poč. XVI. st. spominju se u ličkoj župi. Tako je Ivan Noić iz Čudomirića svjedok u dokumentu izdanu 1503. u Lagodušićima (danas Budak kraj Gospića), a Jakov Vruković iz Čudomirića također je svjedok u dokumentu izdanu 1512. u Belaju (danas Bilaj kraj Gospića). Nakon te godine pleme se više ne spominje.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.
ČUDOMIRIĆI. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4146>.