Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

ČULINOVIĆ, Ferdo, pravni povjesničar (Karlovac, 17. V. 1897 — Zagreb, 15. IX. 1971). Gimnaziju završio 1915. u Senju; diplomirao i doktorirao pravo 1922. na Pravnom i državoslovnome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vrativši se iz austro-ugarske vojske, zaposlio se u carinskoj službi u Splitu (1919–24), a nakon toga radio u pravosuđu kao tužilac, sudac kotarskog i okružnog suda te predsjednik okružnog suda u Subotici, Velikom Bečkereku (Zrenjanin), Beloj Crkvi, Požarevcu, Beogradu, Pančevu, Gospiću i Varaždinu (1924–42). Ujesen 1943. odlazi u partizane te radi u tajništvu ZAVNOH-a na organizaciji sudstva. Na III. zasjedanju ZAVNOH-a izabran je za njegova vijećnika. Kako je zatim imenovan predstojnikom Odjela za pravosuđe ZAVNOH-a, sudjelovao je u izradbi materijalnih i organizacijskih propisa o radu sudova. Bio je i sekretar zakonodavne Komisije ZAVNOH-a te sekretar Komisije za ratne zločine okupatora i njihovih pomagača za Hrvatsku. Također je bio jedan od pokretača prvoga, još u ratu pokrenutoga pravničkog časopisa Narodni pravnik. Po završetku rata, 1945. na Pravnom fakultetu u Zagrebu izabran je za redovitog profesora civilno-procesnog prava, razvitka narodne vlasti za vrijeme NOB-a, opće historije države i prava te teorije države i prava, a od 1950. vodi katedru iz historije države i prava naroda Jugoslavije (XIX. i XX. st.). Č. je prebacio težište proučavanja s povijesti feudalnih državnopravnih odnosa na noviju državnopravnu povijest Jugoslavije, s kojeg je područja objavio nekoliko udžbenika i skripata. — Prinos pravnoj teoriji, literaturi i praksi Č. je dao već između dvaju svjetskih ratova svojim raspravama i monografijama iz narodnoga, krivičnog i imovinskog, posebice zemljišnoknjižnog prava te pravne povijesti i drugih pravnih područja. Uređivao je časopis Pravosuđe (1931–36) i reviju Pravni život (1935–36). Glavni dio njegova stručnog i znanstvenog rada usmjeren je na proučavanje novije državnopravne i političke povijesti, od stvaranja Države SHS, Kraljevine Jugoslavije i njezina sloma do nastanka i organizacije Jugoslavije nakon II. svjetskog rata. Neke studije, monografije i rasprave posvetio je povijesti nacionalnog pitanja te razvoju pravnog sustava. Člancima i raspravama surađivao je u časopisima i publikacijama Arhiv za pravne i društvene nauke (1930–31, 1933–34, 1941, 1953), Mjesečnik Pravničkoga društva (1931–32, 1938, 1940), Pravosuđe (1932–38, 1940), Napredak (1947–48), Prosvjeta (1947, 1950, 1966), Historijski zbornik (1949–52), Vojno-istorijski glasnik (1951, 1968), Rad JAZU (1954, 1957, 1962, 1967, 1969), Starine (1957), Glas SANU (1960), Zbornik Historijskog instituta JAZU (1961, 1963, 1969), Naša zakonitost (1964), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1965). Objavljivao je i u zbornicima i monografijama Spomenica VI. kongresa pravnika Kraljevine Jugoslavije (1934), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1948, 1951, 1954–55, 1957, 1959–62, 1964), Nova Jugoslavija (Zagreb 1954), Plitvički zbornik (1954), Zbornik grada Rijeke (1957), Iz istorije Jugoslavije (Beograd 1958), Narodi Jugoslavije u borbi za slobodu (Zagreb 1959), Pomorski zbornik (jubilarno izd., Zagreb 1962, 1), Istorija države i prava jugoslavenskih naroda (Beograd 1964, 1967), Zadar (zbornik, Zagreb 1964), Jugoslavenski odbor (Zagreb 1966), Prvo zasjedanje AVNOJ-a (Bihać 1966), Zbornik radova iz pravne povijesti posvećen Albertu Vajsu (Beograd 1966), Oktobarska revolucija i narodi Jugoslavije (Beograd—Kotor 1967), Pomorski zbornik (1968), Priključenje Istre Federalnoj Državi Hrvatskoj u DFJ (Rijeka 1968), Naučni skup u povodu 50-godišnjice raspada Austro-Ugarske Monarhije i stvaranja jugoslavenske države (Zagreb 1969), Spomenica u čast 25-godišnjice ZAVNOH-a (Zagreb 1969), Drugi svjetski rat i mir među narodima (Zagreb 1970) te Spomenica SANU o izgradnji jugoslavenskog federalizma (Beograd 1970). Napisao je skripta Opća historija države i prava (Zagreb 1946, 19492) i Razvitak narodne vlasti u Jugoslaviji (Zagreb 1946). Knjige Seljačke bune u Hrvatskoj i Odjeci Oktobra u jugoslavenskim zemljama prevedene su na ruski jezik. Inicirao je osnivanje Instituta za historiju države i prava naroda Jugoslavije na Pravnom fakultetu u Zagrebu te je 1953. izabran za njegova prvog direktora, a pokrenuo je izdavanje almanaha Nova Jugoslavija te skupljanje dokumentacijske građe za nacionalnu, političku i državnopravnu povijest. Osnivač je postdiplomskog studija iz državnopolitičkih znanosti (1963). Izabran je 1955. za dopisnog, 1962. za redovitog člana JAZU, a 1966. za dopisnog člana SANU. God. 1967. primio je Nagradu »Božidar Adžija« za životno djelo, a 1970. Moskovski državni univerzitet dodijelio mu je počasni doktorat povijesnih znanosti.

DJELA: O slobodi volje. Bečkerek 1929. — Upisi u zemljišnu knjigu. Zagreb 1930. — Dušanov zakonik. Beograd 1931. — Komentar zemljišnoknjižnih zakona. Beograd 1931. — Komentar Zakona o izdavanju tapija. Požarevac 1932. — Zemljišnoknjižno pravo. Beograd 1933. — Statut grada Senja. Beograd 1934. — Žena u našem krivičnom pravu. Beograd 1934. — Komentar Zakona o izvršenju i obezbeđenju, 1–5 (suautor I. Matijević). Beograd 1937–1940. — Narodno pravo. Zagreb—Beograd 1938. — O pravu uopće. Zagreb 1946. — Pravosuđe u Jugoslaviji. Zagreb 1946. — Sudovi nove Jugoslavije. Zagreb 1946. — Propisi o sudstvu Hrvatske za NOB-e. Zagreb 1951. — Revolucionarni pokret u Istri 1921. Zagreb 1951. — Seljačke bune u Hrvatskoj. Zagreb 1951. — 1918 (Tisućudevetstoosamnaesta) na Jadranu. Zagreb 1951. — Razvitak jugoslavenskog federalizma. Zagreb 1952. — Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka, 1. Zagreb 1953, 19572, 19613; 2. 1954, 19592. — Riječka država od Londonskog pakta i Danuncijade do aneksije Italiji. Zagreb 1953. — Nacionalno pitanje u jugoslavenskim zemljama. Zagreb 1955. — Odjeci Oktobra u jugoslavenskim zemljama. Zagreb 1957. — Slom stare Jugoslavije. Zagreb 1958. — Stvaranje nove jugoslavenske države. Zagreb 1959. — Jugoslavija između dva rata, 1–2. Zagreb 1961. — Postanak nove Jugoslavije. Zagreb 1961. — Tri etape nacionalnog pitanja u jugoslavenskim zemljama. Zagreb 1962. — Državnopravni razvitak Jugoslavije. Zagreb 1963. — Dvadesetgodišnjica II zasjedanja AVNOJ-a. Zagreb 1963. — Što je nacija. Beograd 1964. — Dvadesetsedmi mart. Zagreb 1965. — Narodnost i ustavi Jugoslavije. Beograd 1965. — Dokumenti o Jugoslaviji. Zagreb 1968. — Okupatorska podjela Jugoslavije. Beograd 1970.
 
LIT.: J. Šidak: Seljačke bune u Hrvatskoj. Historijski zbornik, 5(1952) 1/2, str. 121–127. — K. Bastaić: Razvitak jugoslavenskog federalizma. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3(1953) str. 144–148. — M. Kostrenčić: Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka. Ibid., str. 148–149. — Đ. Čulić: Riječka država. Ibid., 4(1954) 3/4, str. 326–328. — B. Krizman: 1918. na Jadranu. Historijski zbornik, 8(1955) 1/4, str. 139–145. — N. Milutinović: Stvaranje nove jugoslavenske države. Zadarska revija, 9(1960) 6, str. 470–475. — Isti: Jugoslavija između dva rata. Ibid., 11(1962) 2, str. 160–163. — D. Knežević: Dvadesetsedmi mart. Ibid., 14(1965) 2, str. 147–150. — K. Bastaić: Život i djelo profesora Ferde Čulinovića. (U čast sedamdesetgodišnjice života.) Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 17(1967) 3/4, str. 249–260. — H. Sirotković: Profesor Ferdo Čulinović. Ibid., 21(1971) 3, str. 401–403. — H. Sundhaussen: Okupatorska podjela Jugoslavije (Die besatzungsmässige Aufteilung Jugoslawiens). Südost-Forschungen (München), 1971, 30, str. 415–422. — H. Sirotković: Ferdo Čulinović (1897–1971). Ljetopis JAZU, 1972, 76, str. 189–192. — Isti: Tričetvrt stoljeća Katedre za nacionalnu pravnu povijest na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 33(1983) 3/4, str. 402–406.
 
Hodimir Sirotković (1993)